Vlada Srbije donela odluku o zabrani izvoza nafte i svih derivata

Vlada Srbije donela je juče, na vanrednoj sednici, odluku o zabrani izvoza nafte i svih naftnih derivata za pogon motora. Zabrana se odnosi na izvoz dizela, benzina i sirove nafte svim vidovima transporta do 19. marta, nakon čega će biti donete daljnje odluke.

Sadržina ove zabrane jeste zaštita domaćeg tržišta od nestašica i poskupljenja usled globalnih poremećaja na svetskom tržištu, izjavila je ministrarka rudarstva i energetike Đubravka Đedović Handanović. Ona je podsjetila i da je Srbija zemlja u kojoj građani plaćaju naftne derivate jeftinije u odnosu na njihovu realnu cijenu na berzi, te da država čini sve da zaštiti građane i privredu.

Zabrana izvoza goriva automatski će pogoditi BiH. Udruženje naftnih kompanija Crne Gore (UNKC CG) upozorilo je da postoji ozbiljan rizik od prekida snabdijevanja gorivom. I Severna Makedonija uvozi oko 65 odsto derivata, mahom iz Grčke, ali s vremena na vrijeme i iz Srbije.

Tomislav Mićović, generalni sekretar Udruženja naftnih kompanija Srbije, kaže za Politiku da su mnoge zemlje prije Srbije već zabranile uvoz derivata kako bi zaštitile svoja tržišta. Slovačka i Mađarska domaćom proizvodnjom pokrivaju svoje potrebe, Bugarska je zabranila izvoz, pa uvela restriktivne mjere izvoza goriva, kontrolirajući tržište. Ovakve mjere su bile na snazi i 2022-2023. godine i one imaju momentalni efekat.

I dok pumpe, kako prenose crnogorski mediji, ostaju bez goriva, u Srbiji je situacija pod kontrolom. Jelena Radun iz AVIA kaže za naš list da je gužva na pumpama bila prošle nedelje, sve do petka dok gorivo nije poskupelo, a da je od tada zatišje. Pre toga je prodaja dizela duplirana, ali ono što je novo jeste i da je veleprodajna cijena dizela cijele prošle nedjelje gotovo svakog dana išla na gore, pa su propisane marže trgovaca sa 21 dinar pale na sedam dinara, da bi danas bile još niže čak četiri dinara jer je već određena nova veleprodajna cijena.

– Dobro je sve dok NIS redovno nastavlja da isporučuje gorivo pumpama u Srbiji, ali je pitanje šta će biti poslije 20. marta, kada ističe važeća OFAC licenca za uvoz nafte, – kaže ona. Pridruženi u berzanske cijene goriva kažu za Politiku da je najvažnije da NIS, koji je već dosta urušen i izranjan, uspije amortizovati sve ove udare i nastavi da snabdjeva pumpe u okolnostima drastičnog skoka cijena evro-dizela i kerozina.

Samo za pet dana prošle nedelje nafta poskupela je za 35 odsto, što je najviši skok od 2022. godine, te da jedino šta bi moglo da ublaži ovakve udare jeste da se što prije smanji akciza na derivate za 20 odsto. I s tim smanjenjem bi se amortizovalo poskupljenje benzina, dok bi dizel morao biti jeftiniji za čak 32 dinara da bi trgovci imali računicu da ga prodaju po sadašnjim maloprodajnim cenama. Danas se gorivo na domaćem tržištu prodaje po cenama koje su i do 30 odsto ispod cijena na berzama. Isti izvor kaže da je bolje da akcize smanje što prije kako se ne bi ponovila 2008. godina, kada je tadašnji ministar finansija prolongirao smanjenje akciza, merkajući koliko će to smanjiti priliv para u budžet, što je NIS tada koštalo 180 miliona dolara gubitaka, a pojedine privatne kompanije za prodaju goriva i do skoro tri miliona dolara.

Jedna od mjera koja bi se mogla sprovesti, takođe samo privremeno, jeste ukidanje Uredbe o ograničenoj cijeni goriva jer bolje i da je gorivo skuplje, a da ga ima, i da se voze samo oni koji mogu i žele da plate. Uz to, dodatno bi se smanjila akciza za gorivo za prioritetne sektore poput GSP-a, bolnica, škola i vrtića, kako bi se izbjegao skok inflacije, jer uredba svakako čuva tržište od drastičnih skokova cijena derivata.