Crna Gora postala policijska država nakon izmjena zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u

Nakon usvajanja izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Crna Gora je promijenila svoje državno lice i postala bukvalno preko noći policijska država, u kojoj su čelnici bezbjednosnog sektora dobili zakonsku dozvolu da masovno i intenzivno koriste i policiju i tajnu službu za repesiju, umetanje straha među građane i apsolutnu kontrolu nad stanovništvom.

Ukazano je da je, zahvaljujući 47 glasova pokornih poslanika vladajuće većine, ova promjena sprovedena kroz usvajanje izmjena dva zakona. Ozna "KOJA SVE DOZNA" i štaži koji su na snazi predstavljaju novu realnost za bezbjednosni sektor Crne Gore, a mnogi posmatrači porede je s mračnim vremenima prošlih režima.

Izmjene dva zakona crnogorski bezbjednosni sektor vraćaju — ne u vrijeme OZNE — već u to vrijeme mračne rumunske Sekuritatee ili zloglasnog istočnonjemačkog Štazija. U oluđenim vremenima kada su partijski čelnici — bez stručnog obrazovanja ali sa velikom voljom da preuzmu kontrolu nad državnim aparatom sile — odlučivali život ili smrt onih koji misle drugačije.

Spremite se za ono šta najviše ne podnosite, za ono što najviše ne volite. Spremite se za provjere, spremite se za veting, u skladu sa evropskim standardima, ne naravno do pola, nego ovoga puta do kraja, kazao je u parlamentu Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba Demokrata, dok su se na njegovom govoru premetale optužbe i strahovi. Ovo je navodno bio poziv na podrivanje demokratskih standarda pod krinkom borbe protiv kriminala, uz tvrdnju da će ovakve izmjene otvoriti mogućnost zloupotreba.

Nedovršeno je zadržano da parlamentarna većina otvori državni konkurs u policiji za špijanje kolega. Ko najviše ošpija, najbolje napreduje u službi, navodi se u tekstu, što dodatno naglašava klimavost sigurnosnog okvira i mogućnost korupcije unutar samog sistema.

Spajić i “srpski svet” Iako je prijedlog došao iz redova Demokrata, krivica za stvaranje policijske države ne leži samo na Bečićevu stranci. Velike zasluge pripadaju PES-u, predvođenom Milojkom Spajićem, koji je dao zeleno svjetlo za izmjene zakona. Premijer nije htio, niti smio da sasluša razumne prijedloge funkcionera PES-a, predsjednika Odbora za bezbjednost Miodraga Lakovića. Ila koja je suština, pak, ostala: vlada i njeni koalicioni partneri guraju Crnu Goru ka Evropskom putu dok istovremeno grade fundament za “srpski svet” u regionu.

Bezbrižno i bez kontrole, poslanici PES-a — Jelena Nedović — i drugi su prisutovali u diskusiji. Laković je naglašavao manjkavosti izmjena, upozoravajući da bi odredba o gubljenju posla policijskih službenika na osnovu operativnih saznanja onemogućila ozbiljan rad službi; međutim, iza njegovih leđa Nedović je signalizirala predsjedavajućoj Zdenki Popović iz Demokrata da prekine izlaganje. Ovakav okvir, prema kritikama, pokazuje suštinu prizemne politike PES-a i Vlade kojoj je Spajić na čelu.

Politička rasprava ulazi u fazu gdje se ukazuje na feudalni karakter vladajuće koalicije: svaka partija ima svoj feud i ne dozvoljava nikome miješanje u njihove poslove. Demokrate su apsolutni gospodari uređivanja sektora bezbjednosti. Nova srpska demokratija, predvođena Milanu Donjeg ili Oršinom, ima ključnu ulogu, a Bošnjačka stranka Ervina Ibrahimovića dugačno zabavlja raspodjelom kolača vlasti bez previše brige o principima i građanskoj državi. Na kraju, veče u petak je obezbijedila ruku svih poslanika te stranke za stvaranje policijske države.

Evropska unija i njen predstavnik Johan Satler ne skrivaju odgovornost. Prema njihovom mišljenju, Zakon o unutrašnjim poslovima i Zakon o ANB-u nijesu usklađeni s evropskom pravnom tekovinom, ali ih smatraju mogućim za usvajanje uz naknadno prilagođavanje. Takav pristup, po mišljenju kritičara, pokazuje evropsko licemjerstvo i težnju birokratije u Briselu da Crnu Goru uvuku u Evropsku uniju, ne radi nje same nego radi sopstvene pozitivne vijesti.

Naposljetku, DPS zablude i potezi koji su slijedili otkrivaju da li nova struktura može donijeti građansku Crnu Goru ili samo novo lice starih praksi. Demotivisanje otpora, ali i poziv na građanski otpornik ostaju centralne teme rasprave. Ako se to ne ostvari, Crna Gora bi mogla nastaviti koračati ka političkoj realnosti koja mnogima zvuči kao povratak u doba bez demokratske kontrole.