Betonizacija Morače: na prostoru bivše kasarne planiraju poslovne objekte

A P Andrea Perišić 08.03.2026. 18:25h. Vlasništvo nad jednom od najatraktivnijih parcela u centru Podgorice, zemljištem nekadašnje kasarne Morača iznad obale rijeke, nedavno je preuzela firma ABC Ventures, čiji je izvršni direktor Vlado Vuković, a vlasnik Anton Jurovicki. Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana (PUP) Podgorice iz avgusta 2025. godine, koeficijent izgrađenosti na ovoj parceli drastično je povećan i data joj je namjena “centralne djelatnosti”, koja, pored javnih sadržaja, omogućava i komercijalnu gradnju hotela, restorana, konferencijskih i drugih objekata. Takvo plansko rješenje ostavlja širok prostor za interpretaciju i razne investitorske projekte, pa je opravdano pitati se da li će, umjesto da bude javno dobro, prostor na kraju ipak biti narušen i pretvoren u beton.

Radi se o prostoru za koji su se građani, aktivisti i dio stručne javnosti godinama zalagali da služi javnom interesu, kao zelena površina, gdje će biti institucije kulture, a ne lokacija za stambeno-poslovnu komercijalnu gradnju. Taj koncept bio je i javno prihvaćen tokom mandata gradonačelnice Glavnog grada Olivere Injac. “Nevjerovatno da se nakon punih osam godina borbe za kasarnu Morača građani i građanke opet moraju da se bore za taj prostor. I to poslije završenog Međunarodnog konkursa i sjajnih idejnih rješenja za izgradnju Muzeja savremenih umjetnosti (MSU), Kuće arhitekture i Prirodnjačkog muzeja i opšteg društvenog konsenzusa da taj prostor mora biti sačuvan za objekte javnog karaktera, danas opet moramo da se borimo protiv ovih novih štetnih planova”, kaže za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) Luka Rakčević, koji se godinama u podgoričkom parlamentu ispred Građanskog pokreta URA, ali i kao građanin Podgorice, zalagao za to da kasarna Morača bude prvenstveno prostor namijenjen građanima, kroz kulturne sadržaje, javne objekte i zelene površine.

Konkurs je raspisan 2023. godine i bio je dio šire vizije transformacije nekadašnjeg vojnog kompleksa u javni, kulturni prostor. Prvu nagradu osvojio je italijanski arhitektonski tim “A-fact” (Architecture Factory), a nakon izbora je najavljeno da će se pristupiti razradi projektne dokumentacije i faznoj realizaciji. Kako se može vidjeti na Portalu javnih nabavki, Ministarstvo javnih radova je u decembru 2025. raspisalo tender za izradu glavnog projekta za objekte Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture i Parka kulture i umjetnosti. Rok za podnošenje ponuda bio je do 19. januara 2026. godine, a naručilac traži usluge projektovanja u oblasti arhitekture i urbanizma za kompletan kompleks.

Ako je vjerovati najavama, ABC Ventures, koja je sada vlasnik dijela ovog zemljišta, parcela 2211/9 u KO Podgorica II, od 17 hiljada kvadrata, planira izgradnju poslovnog, odnosno komercijalnog objekta gdje, kako kažu za CIN-CG, neće biti stambene gradnje. U odgovoru na naša pitanja su naveli i da će sve biti u skladu sa važećom planskom dokumentacijom. “U skladu sa PUP-om, konkretno arhitektonsko-urbanističko idejno rješenje za predmetnu lokaciju biće definisano kroz javni konkurs. Podnijeli smo inicijativu MPPUDI Crne Gore za raspisivanje javnog konkursa međunarodnog karaktera za izradu urbanističko arhitektonskog idejnog rješenja”, kažu iz ABC Ventures za CIN-CG. Nakon toga uslijedila je i analiza stručnjakinje Sonje Dragović iz ISCTE-IUL, koja upozorava da prostora koji je već bio planiran za javni i kulturni karakter ne smije biti pretvoren u profitnu zonu bez jasne javne namjene.

Dragović ističe da je važan podsjetnik da je prostor jednom već bio zamalo isplaniran tako da bi iz njega izašlo najviše novčane koristi, bez obzira na efekat po kvalitet prostora i širi javni interes. Navodi da se početkom 2018. godine vodila javna rasprava o Urbanističkom projektu “Kasarna Morača” koji je predviđao rušenje postojećih objekata i izgradnju guste stanogradnje i poslovanja po modelu City kvarta. “Tada smo, zajedno sa drugim organizovanim građanima i građankama Podgorice, reagovali: pozvali javnost na raspravu, predali primjedbe, a kroz peticiju URA prikupljeno je preko osam hiljada potpisa za planiranje i izgradnju javnih sadržaje na ovom prostoru. Nakon snažne reakcije građana, UP nije više pominjan”, kaže Dragović.

Uprkos tome, izmjene i dopune PUP-a 2025. zadržale su namjenu “centralne djelatnosti” na privatnim parcelama. Dragović tvrdi da to znači da se ključne odluke o formi i intenzitetu gradnje pomjeraju u manje javno vidljive kanale, ostavljajući javnost s narativom o “konkursu” kao garanciji kvaliteta, iako se privatnom investitoru omogućava nova kvadratura na obali Morače. “Kako je, na osnovu čega, u usvojenim Izmjenama i dopunama plana zadržana namjena ‘centralne djelatnosti’, kada su se tokom javne rasprave tražile jasne javne namjene?”, pita Dragović.

Izmjenama i dopunama PUP-a Podgorice došlo je do povećanja dozvoljene izgrađenosti na prostoru “Kasarne Morača”. Koeficijent izgrađenosti je povećan sa 0,6 na 1,4, iako takva promjena nije bila tražena nijednom primjedbom tokom javne rasprave. Rakčević naglašava da je to znak da su gradske institucije podržale povećanje kapitalnog profita privatnog investitora bez jasnih javnih interesa. Iz Glavnog grada su kazali da nijesu odgovorili na upite CIN-CG prije objave teksta; MPPUDI Crne Gore pojašnjavaju da je prostor nekadašnje kasarne podijeljen na dvije cjeline ukupne površine oko 81,5 hiljada kvadrata, pri čemu jedan dio ostaje namijenjen kulturi, a drugi za centralne djelatnosti (poslovne i javne sadržaje). Na tom dijelu “centralnih djelatnosti” planirana je gradnja na osnovu smjernica iz plana uz obavezan javni konkurs, a u okviru te namjene mogu se planirati objekti različitih funkcija, uključujući i objekte kulture i rekreativne sadržaje uz mogućnost noćenja turista, uz izbjegavanje stambenih objekata. Dragović zaključuje da su u nacrtu izmjena i dopuna PUP-a za dio Kasarne Morače postavljeni stroži urbani parametri, ali su na kraju zadržani elementi koji omogućavaju privatnom vlasniku povećanje kvadrature i mogućnosti gradnje na obali Morače, što otvara pitanja o javnom interesu i budućem kulturnom centru u centru Podgorice.