Susret Solane i Đukanovića: Usvajanje Zakona o referendumu–znak zrelosti društva

Brisel, 8. marta 2006. Visoki predstavnik Evropske unije Havijer Solana, koji se godinama protivio izjašnjavanju građana o državno-pravnom statusu Crne Gore, saopštio je da je zadovoljan što je Zakon o referendumu usvojen velikom većinom u parlamentu.

Tokom susreta sa crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem u Briselu Solana je kazao da to znači da su članovi parlamenta i preko njih društvo u cjelini izrazili želju da učestvuju i budu politički aktivni u ovom procesu, što je ocijenio "znakom zrelosti". "Treba shvatiti koliko je za Evropsku uniju značajno imati jednu ovakvu inicijativu, koja će animirati ljude da izađu i glasaju", rekao je visoki predstavnik EU.

Premijer Đukanović saopštio je da svi treba da se pripreme za novu realnost nakon 21. maja – za nezavisnost Crne Gore i nezavisnost Srbije. "Nezavisnost Crne Gore nije sama sebi cilj. Nama nezavisnost treba da bismo preuzeli punu odgovornost za evropsku budućnost", rekao je Đukanović, dodajući da je ubijeđen da većina građana želi da ima svoju kuću Crnu Goru i da će sve uraditi da nakon 21. maja "ta kuća bude izgrađena po zahtjevnim standardima evropske arhitekture".

I crnogorski predsjednik Filip Vujanović saopštio je da je siguran da će Crna Gora 22. maja biti nezavisna država. "Na posljednjim parlamentarnim izborima 2002. godine, partije koje su se zalagale za suverenu Crnu Goru dobile su 56,88 odsto podrške biračkog tijela, a od tog prerioda se svakako dešavalo ono što je pozitivno u korist samostalne Crne Gore", kazao je Vujanović, pojašnjavajući da svoj optimizam zasniva na realnoj procjeni.

Blok za zajedničku državu, u okviru sveobuhvatnih priprema za referendumsku kampanju, osnovao je centralni medijski pul u Podgorici i odbore u svim opštinama, sastavljene od predstavnika četiri opozicione parlamentarne partije. Predsjednik Upravnog odbora Pokreta za zajedničku državu Zoran Žižić izjavio je da je nezavisna Crna Gora "antisrpski projekat". Žižić je izrazio očekivanje da će svi koji su se na popisu izjasnili da govore srpskim jezikom glasati za zajednicu sa Srbijom. Na tom očekivanju temeljio je uvjerenje da će na referendumu pobijediti opcija za zajedničku državu.