Akrap: Island može ući u EU prije Crne Gore; zaštita podataka mora biti riješena

Vanjskopolitički analitičar Gordan Akrap iz Zagreba izjavio je na Televiziji E da postoji mogućnost da Island uđe u Evropsku uniju prije Crne Gore, jer je Island uspostavio demokratske standarde bez otvorenih pitanja. On dodaje da Crna Gora mora riješiti zaštitu ličnih podataka, koju Evropska unija propisuje Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), pa je usvajanje zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u u suprotnosti s evropskim standardima.

„Kontrola rada represivnog sistema je jedna od temeljnih vrijednosti svakog demokratskog društva, kao i represivnih službi koje ograničavaju prava građana i svih onih koji žive na teritoriji te države, pa svi oni imaju pravo i mogu na određeni način zaštiti od tog represivnog sistema. S druge strane znamo da je Evropska unija izuzetno osjetljiva i to vidimo u brojnim kaznama koje EU presuđuje brojnim međunarodnim digitalnim korporacijama upravo na način netransparentnog, štetnog i protivzakonitog korištenja njihovih ličnih podataka. Ovo je ozbiljno pitanje koje stoji iznad Crne Gore da ga riješi prije nego što počne ozbiljan nastavak evropskog puta“, rekao je Akrap.

„Brojne države, uključujući i Hrvatsku, žele da Crna Gora uđe u Evropsku uniju i da se na taj način pokuša istisnuti iz stiska drugih država; međutim na ovakav način određeni krugovi unutar Crne Gore očigledno pokušavaju dovesti represivni sistem u službu nekih drugih“, istakao je Akrap.

On dodaje da je neophodno napraviti profesionalni, sudski i javni nadzor nad svim aktivnostima represivnog sistema, te da bez demokratskog nadzora kontrola represivnog sistema predstavlja ozbiljan problem i da moraju spriječiti političari i poručuje da moraju, odgovarati državi, a ne političkoj stranci koja ih je postavila.

„Sjećate se kako je to Aleksandar Vulin napravio prije nekoliko godina kad je odnio CD sa brojnim osobnim podacima ruskih državljana, ukrajinskih državljana, srpskih i crnogorskih državljana koji žive u Srbiji i Crnoj Gori i odnio ih u Moskvu da bi im predao sve radi protiv interesa Rusije i Srbije. To je jedno ozbiljno pitanje koje se mora riješiti i mora se spriječiti da bilo ko ko bude obnašao vodeću dužnost u represivnom sistemu, a to će uvijek biti političari, da shvate da moraju odgovarati državi i Ustavu, a ne političkoj stranci koja ih je postavila“, poručio je Akrap.

„Postoje brojni indicije da se izglasavanjem spornih zakona namjerava zloupotrijebiti bezbjednosni sistem koji, dodaje on, će biti ispolitizovan da bi bio u službi totalitarnosti. To su ozbiljni izazovi koji istinski prijete bezbjednosti i stabilnosti, ali naročito ličnoj sigurnosti svih građana Crne Gore na način da se njihovi podaci mogu iskoristiti u zlonamjerne svrhe, a da bezbjednosne službe mogu primijeniti mjere na netransparentan način, a da se istovremeno građani ne mogu pravno štititi i tražiti sudsku zaštitu, što je jedno od temelnih načela i pravila Evropske unije, jer svi oni koji misle da su oštećeni djelovanjem bilo koje bezbjednosne službe države imaju pravo i imaju mogućnost žalbe zakonodavnim tijelima, a koji imaju onda pravo potpunog uvida i donošenje određenih odluka po svim tim žalbama“, naglasio je Akrap.

Dodaje i da su lični podaci i informacije energenti novog doba i da nikada nisu bili više na cijeni kao u aktuelnom trenutku, a, ističe on, digitalnim razvojem i ekspanzijom vještačke inteligencije biće sve važniji i svi će se truditi sve više da prikupe lične podatke građana, kako bi mogli vidjeti čime se bavimo i kakva su naša interesovanja, šta volimo i kako bi određenom smislu mogli uticati na određene procese odlučivanja, jer se moderni sukobi i ratovi se ne vode isključivo u fizičkom domenu, nego se vode primarno u tom kognitivnom domenu, kad se različitim informacijskim operacijama pokušava uticati na nas i na donošenje naših odluka, a da bi se to moglo desiti mora se nakupiti veliki broj ličnih podataka koje mi dijelimo i na društvenim mrežama, ali i koje ne želimo dijeliti sa drugima…Evropska unija je direktivom o zaštiti ličnih podataka, takozvanih GDPR, jedna o temeljnih direktiva koja je na snazi u Evropskoj uniji i na koju je Evropska unija izuzetno ponosna. Pogledajte samo koliko su Google, Amazon i brojne druge tehnološke kompanije morale platiti penala, govorimo o možda i više milijardi kazni, upravo zbog toga što su prikuplandali podatke koje nijesu smjele, koristili ih kako nijesu smjele i distribuirali ih tamo gdje nijesu smjeli, zato je to vrlo, vrlo ozbiljno pitanje koje se neće tek tako Evropska komisija dozvoliti da prođe“, rekao je Akrap.

„Smatra da postoje brojna pitanja u bezbjednosnom sistemu i ozbiljne sumnje da ruski i srpski krugovi imaju veliki uticaj, te da mogu, ističe on, uticati ne samo na bezbjednosne procese u Crnoj Gori, nego i van Crne Gore. Da nije slučaj i Hrvatskoj, navodi on kao primjer, jer represivni ili bezbjednosni sistem su podložni kontroli od strane parlamenta, sudova, predsjednika i premijera, ali su podložni i, naglašava on, takođe i civilnoj i medijskoj kontroli.

„Postoji mogućnost da ti krugovi koji u političkim smislu koriste jedan zakonodavni okvir, koji zloupotrebljavaju zarad nekoga drugoga. Sjetimo se slučaja Vulin, sjetimo se nekih drugih slučajeva gdje su brojni lični podaci građana iscurili i otišli prema Rusiji ili prema Kini, gdje ih onda oni koriste za uticanje. Sjetimo se slučajeva iz 2014. i 2016. kad su za potrebe Rusa iz Kembridz analitike prikupljeni ogroman broj ličnih podataka stanovnika SAD-a i praktično zloupotrebljene u predsjedničkim izborima. Po pitanju ličnih podataka prikupljanje je vrlo štetno“, zaključio je Akrap.