Bajramspahić o autoritarnoj praksi vlasti

Građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić ocijenila je da je pokretanje prekršajnog postupka protiv poslanika Skupštine, Milana Kneževića, zbog oslovljavanja direktora Policije nadimkom, neopravdano i pokazuje porast autoritarnog djelovanja represivnog aparata.

Bajramspahić je za Antenu M istakla da, čak i da je nadimak bio uvredljiviji, direktor Policije mora biti svjestan svoje pozicije na čelu institucije koja raspolaže velikom moći. "Zbog asimetrije moći, direktor Policije smije manje nego ijedan drugi funkcioner da instrumentalizuje državni organ na čijem je čelu i da se sveti za uvredu koja mu je, po njegovom mišljenju, nanesena", naglašava ona.

Prema njenim riječima, oslovljavanje nadimkom nije narušilo javni red i mir. "Radi se o blagoj uvredi, možda podrugljivoj, ali sama riječ nije vulgarna, nije prijetnja i nije govor mržnje", podvlači Bajramspahić. U demokratskom društvu, institucije ne bi trebale biti "upregnute" zbog ličnih uvreda, već osigurati balans između slobode izražavanja i zaštite ugleda.

Bajramspahić dodaje da uvreda nije upućena u radnoj situaciji, niti se radi o omalovažavanju službenog lica tokom vršenja dužnosti. Ona ukazuje na zabrinjavajuće primjere represivnog reagovanja Policije i Tužilaštva koja guše političke slobode opozicije, novinara i kritičkih građana.

"Evropski sud za ljudska prava (ECHR) je u više svojih odluka presudio da su političari i javni funkcioneri dužni da trpe širi spektar kritika nego građani", naglašava ona, citirajući slučajeve kao što su Lingens v. Austria, Oberschlick v. Austria i Eon v. France. Ove presude definišu granice političkog govora i uvrede javnih funkcionera, pokazujući da sud često daje prednost slobodi izražavanja u političkoj debati.

Bajramspahić zaključuje da represivni aparat treba da štiti Ustav i javni poredak, a ne lični ugled funkcionera i poziva Policiju da pokaže viši stepen tolerancije i prestane sa zloupotrebom institucionalne moći za obračun s političkom uvredom.