Pariz odbija dati zeleno svjetlo za ugovor o pristupanju Crne Gore EU

Evropska komisija je postavila jedan glavni prioritet kada su u pitanju novi članovi EU: osigurati se da nijedna država ne postane nova Mađarska. Kako piše Politiko, plan je da se Crna Gora, koja je blizu završetka pregovora o članstvu, iskoristi kao pokusni kunić.

Crnogorski predsjednik Jakov Milatović izjavio je za Politiko da vodi razgovore s EU i zemljama članicama o tome kako bi to sve moglo izgledati. O tome je, kako kaže, bilo razgovora i tokom nedavne posjete Irskoj, koja će predsjedavati Savjetom EU u drugoj polovini ove godine.

Komisija želi uvesti „dugoročne zaštitne mjere“ u pristupni ugovor Crne Gore. To bi omogućilo bloku da reaguje ako Crna Gora nazaduje u pogledu demokratije ili vladavine prava, rekao je zvaničnik Evropske komisije, koji je tražio anonimnost zbog osjetljivosti pregovora.

“Ovo će biti ugovor koji će definisati buduće ugovore o pristupanju”, naglasio je zvaničnik EU. Crna Gora nije jedina zemlja koja se bori za članstvo u EU; Ukrajina se zalaže za članstvo do 2027. godine, a Island planira referendum o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu.

Milatović je za Politiko kazao da „niko zapravo ne zna“ kako će tekst ugovora na kraju izgledati, dodajući da Podgorica čeka više informacija od Komisije.

Debate u sjedištu Komisije u Berlaymontu se vode o tome koje su „lekcije koje smo naučili iz proširenja 2004. godine“, kada su se pridružile Mađarska, Slovačka i još osam zemalja. Da li Unija ima sposobnost da odgovori na korake unazad? Ne baš, rekao je zvaničnik.

Mađarska, pod vođstvom Viktora Orbana, postala je trn u oku EU, posebno nakon što je blokirala sankcije protiv Rusije i finansijsku pomoć za Ukrajinu. Prioritet Komisije je da osigura da Crna Gora i druge nove članice ne postanu Mađarska 2.0.

Ugovor o pristupanju Crne Gore će izraditi radna grupa koju organizuje kiparsko predsjedništvo, uz doprinos svih zemalja članica EU. Portparol kiparskog predsjedništva nije mogao reći kada će radna grupa biti formirana, ali zvaničnik Komisije je naveo da se to očekuje u roku od „nekoliko sedmica”.

Komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da se Komisija trenutno nalazi u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora, ali nije navela vremenski okvir.

Francuska se jedina protivi, a Pariz odbija dati zeleno svjetlo za izradu ugovora o pristupanju, zauzimajući oprezan pristup proširenju EU uoči predsjedničkih izbora 2027. godine. “Svi pokušavaju uvjeriti Francusku da se složi s tim”, rekao je jedan visoki diplomat EU.

Nije jasno kakav će oblik imati zaštitne mjere EU. “Kruže neke ideje, ali niko nije došao s konkretnim prijedlogom”, rekao je evropski diplomat. Neki od ranih prijedloga uključuju suspenziju prava veta ako Crna Gora ili druge nove članice prekrše temeljne vrijednosti EU, posebno vladavinu prava.

Jedina crvena linija za Crnu Goru su ograničenja njenog prava glasa. Podgorica ne bi imala ništa protiv dodatnih zaštitnih mjera, ali ne želi odustati od svog glasa za stolom donošenja odluka.

Na večeri u Briselu, održanoj između ambasadora EU i šefa kabineta predsjednice Komisije, razgovaralo se o proširenju. Međutim, prijedlog Komisije za ubrzanje članstva zemalja kandidata putem procesa nazvanog “obrnuto proširenje” snažno je odbijen.

Čitav proces zavisi od toga da li će Crna Gora ispuniti ambiciozni cilj da postane 28. članica bloka do 2028. godine. Da bi to postigla, mora usvojiti mnogo zakona kako bi se uskladila s pravilima EU. Munjevito brz tempo reformi uzrokuje unutrašnje političke sukobe.

Milatović je kritikovao poslanike zbog usvajanja zakona bez pravilnog čitanja ili rasprave. “Nije evropski standard da u osnovi samo podignete ruku i dobijete platu”, rekao je on.

Uprkos brzini napredovanja, ostaje pitanje da li se Crna Gora može pridružiti do 2028. godine. Podgorica ima još 20 od 33 poglavlja za zatvoriti i planira zatvaranje Poglavlja 21, o transevropskim mrežama, u martu. Očekuje se da će još četiri poglavlja biti zatvorena u junu, što bi joj dalo šest mjeseci da zatvori preostalih 15 poglavlja do kraja 2026. godine.

Ambiciozni cilj članstva Crne Gore je “tehnički moguć”, uz čvrstu posvećenost Podgorice, ali postoje i politički izazovi. Milatović je naglasio da je pred državom veliki zadatak i da “nije lako završiti 20 poglavlja u narednih manje od 10 mjeseci”.