Institut alternativa upozorava na sporna rješenja u zakonima o ANB-u i unutrašnjim poslovima

Institut alternativa je ukazao na to da predlozi zakona o unutrašnjim poslovima i Agenciji za nacionalnu bezbjednost, uprkos nedavnim amandmanima Vlade, i dalje sadrže sporna rješenja. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, je podsetio na ključne primjedbe te nevladine organizacije na ranije predloge izmjena zakona.

Kako je kazao Muk, predlog zakona propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje, koju imenuje ministar unutrašnjih poslova, ima pet članova, od kojih su trojica službenika policije. On smatra da je neophodno da se tri člana komisije imenuju na predlog direktora policije, kako bi se osigurala stručnost i profesionalnost unutar komisije.

Dodatno, Muk je naglasio da se i dalje zadržava kontroverzni predlog da se službenik obavijesti o postojanju bezbjednosne smetnje, ali ne i o razlozima zbog kojih je ona utvrđena. "U našem pravnom sistemu i dalje nedostaje regulativa koja bi unaprijedila postupak utvrđivanja bezbjednosnih smetnji", rekao je Muk, osvrćući se na nedostatak sličnih odredbi u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

On je takođe istakao da produženje roka za zapošljavanje po posebnom postupku do kraja 2027. godine protivreči operativnim zaključcima radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije. "Ovo produženje direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23", dodao je Muk.

U vezi sa Zakonom o ANB-u, Muk je upozorio da predlog zakona i dalje predviđa da se na nabavke Agencije ne primjenjuju propisi o javnim nabavkama, što stvara prostor za netransparentnu potrošnju. "Ovo predstavlja ozbiljan korak unazad u pogledu zakonitosti i fiskalne odgovornosti", rekao je Muk.

Na kraju, Muk je istakao da predlog zakona ne unapređuje sudsku kontrolu ovlašćenja službenika ANB-a, čime se proces zapošljavanja u toj instituciji zadržava u okvirima diskrecionog odlučivanja, što nije u skladu sa savremenim standardima.