Kurti i Abdidžiku ponovo bez dogovora o izboru predsjednika Kosova

Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Demokratskog saveza Kosova (LDK) Lumir Abdidžiku ponovo nisu postigli konsenzus o izboru novog predsjednika, nakon sastanka koji je održan 2. marta 2026. godine. Kako se bliži ustavni rok za završetak procesa izbora, LDK saziva sastanak da razmotri dalja dešavanja.

Kao što je Kurti izjavio, sastanak je protekao u "konstruktivnoj atmosferi", ali još uvijek nema rješenja. "Još uvijek nemamo rješenje, ali ćemo vas uskoro obavijestiti", rekao je premijer. Zastupnica LDK-a Hikmete Bajrami najavila je da će se poslanička grupa LDK-a sastati kako bi razgovarali o ovom pitanju. Njeni kolege iz LDK-a, Kujtim Šala i Anton Kuni, nagovijestili su da bi odluka o funkciji predsjednika mogla biti donesena na tom sastanku.

Nakon prvog kruga razgovora između Kurtija i Abdidžikua, dogovor nije postignut. Abdidžiku je izjavio da "nije bilo imena, nije bilo prijedloga, nije bilo volje za konsenzus". On je istakao da je LDK otvorena za daljnje razgovore, ali je skeptična prema ideji da svaka stranka ide u Skupštinu sa svojim kandidatom. Dodao je da je utrka s više kandidata "procedura unaprijed osuđena na neuspjeh" i da bi mogla dovesti do novih izbora.

Kurti je, s druge strane, naglasio da je za izbor predsjednika potrebna figura koja može osigurati 80 glasova, ne navodeći konkretna imena. Ranije je spominjao Murat Jašari, koji je odbio ambiciju za tu poziciju. Predsjednica Kosova Vjosa Osmani takođe se nada još jednom mandatu, ali nema sigurne glasove. U posljednjim sedmicama, bivši ministar Arsim Bajrami izrazio je spremnost za kandidaturu, ali bez podrške drugih stranaka.

Prema Ustavu Kosova, za predlaganje kandidata za predsjednika potrebno je najmanje 30 potpisa poslanika. Pokret Samoopredjeljenje ima 57 poslanika, dok nijedna druga stranka sama nema 30 glasova. Za izbor predsjednika potrebno je najmanje 80 glasova u prva dva kruga glasanja ili 61 glas u trećem krugu, od ukupno 120 poslanika koliko broji Skupština. Ukoliko Skupština ne uspije izabrati predsjednika u ustavom predviđenim rokovima, zemlja se suočava sa raspuštanjem Skupštine i vanrednim parlamentarnim izborima.