Rasprava o amandmanima na zakone o UP i ANB: Opozicija izražava zabrinutost

Na redovnoj Drugoj sjednici proljećnog zasijedanja, koja će se održati ovog petka, raspravljaće se o amandmanima na zakone o unutrašnjim poslovima (UP) i Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB). Ove izmjene su utvrđene na sjednici održanoj prošlog četvrtka, a cilj im je usklađivanje sa evropskom Opštom uredbom o zaštiti podataka (GDPR).

Vlada je predložila 12 amandmana, a njihov sadržaj definisan je nakon konsultacija sa direktoratima Evropske komisije. Iako su amandmani trebali biti razmatrani i usvojeni prošlog petka, to je pomjereno zbog pritiska opozicije, posebno Demokratske partije socijalista, koja je ukazivala na nedostatak vremena za analizu predloženih izmjena. Iz vlasti su istakli da je petak posljednji rok za usvajanje zakona kako bi se izbjeglo usporavanje ili zaustavljanje zatvaranja poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom.

Izmjene zakona o ANB-u, prvog nakon skoro 20 godina, obuhvataju dopune vezane za široka ovlašćenja Agencije i njenog direktora. U ovom kontekstu, naglašeno je da će se uvesti preciznija pravila i dodatne garancije za autonomiju direktora, koji će i dalje moći pozivati građane na razgovor, ali uz naglasak da nisu dužni da daju podatke.

Jedna od ključnih izmjena u Zakonu o UP odnosi se na brisanje člana koji se ticao načina pribavljanja i objavljivanja podataka radi identifikacije osumnjičenih. Novim rješenjem propisuje se da se poligrafsko testiranje može sprovoditi isključivo uz prethodnu pisanu saglasnost policijskog službenika, uz obavezu da bude upoznat sa svrhom i pravnim osnovom testiranja. Takođe, odbačeno je pravilo da odbijanje poligrafskog testiranja predstavlja težu povredu službene dužnosti, a rezultati poligrafskog testa ne mogu se koristiti kao osnov za donošenje odluka o radnopravnom statusu.

Na dnevnom redu sjednice našla su se i četiri amandmana koje su predložili poslanici Socijaldemokrata, među kojima su Boris Mugoša, Nikola Zirojević i Branislav Nenezić. Opozicija traži pravo da službenici mogu odbiti poligrafsko testiranje bez pravnih posljedica, osim u slučajevima bezbjednosnog rizika. Takođe, predlažu da se u slučaju kada ANB ne dostavi mišljenje u roku od 90 dana, smatra da bezbjednosna smetnja ne postoji, čime bi se osiguralo poštovanje prava na pravično suđenje.