Kriza u Iranu predstavlja novi test za podijeljenu EU

Ursula fon der Lajen će danas predsjedavati hitnim sastankom evropskih komesara dok se sukob s Iranom produbljuje, nakon što se 27 ministara spoljnih poslova EU nijesu usaglasili oko zajedničke izjave. Dok su rakete padale širom Bliskog istoka i uz strah od prijetnje Kipru, EU je prešla u krizni režim, sazivajući hitne sesije juče i planirajući niz vanrednih sastanaka.

Blok se suočava s izazovom da formira koherentnu spoljnu politiku za region u kojem nema veliki uticaj, dok se istovremeno suočava s izazovima na više frontova, kod kuće i u inostranstvu. Lideri tzv. E3, odnosno Francuske, Njemačke i Velike Britanije, izdali su mnogo oštriju izjavu juče uveče nego što je EU uspjela samo nekoliko sati ranije, što naglašava širi obrazac: kako globalne krize, od rata Rusije u Ukrajini do obnovljenih transatlantskih tenzija pod američkim predsjednikom Donaldom Trampom, rastu, blok se bori da govori jednim glasom.

Prioritet EU je „osigurati zaštitu civila i deeskalaciju situacije, kao i omogućiti iranskom narodu da izrazi svoju volju, uz neprekidnu podršku Ukrajini i nastavak pritiska na Rusiju“, rekla je latvijska ministarka spoljnih poslova Bajba Braže za POLITICO.

Hitni sastanak evropske komisije fokusiran na bezbjednost u Briselu danas, pod predsjedavanjem fon der Lajen, poklapa se sa planiranim okupljanjem ministara Evrope na Kipru. Sastanak dolazi nakon dva dana intenzivnog bombardovanja iranskih gradova predvođenog SAD-om i Izraelom, sa ciljem svrgavanja režima. Vazdušni napadi ubili su vrhovnog vođu ajatolaha Ali Hameneija i izazvali iranske kontraudarce širom Bliskog istoka.

„Rizik od napada na Kipar,“ najbližu EU zemlji regionu, bio je „velik“, prema zvaničniku Evropske komisije upoznatom sa situacijom koji je želio da ostane anoniman zbog osjetljivosti teme. Kipar, koji takođe predsjeda rotirajućim predsjedništvom Savjeta EU, sazvao je sastanak Integrisanog političkog odgovora na krize za sjutra, okupljajući institucije bloka i zemlje članice radi planiranja unutrašnje bezbjednosti, trgovinskih tokova i snabdijevanja energijom.

Ovaj format je ranije korišćen tokom COVID-a, migrantske krize i izbijanja rata u Ukrajini. Takođe se ove sedmice organizuje sastanak vodećih diplomata EU sa ministrima spoljnih poslova Zaliva, rekla su dva zvaničnika upoznata sa razgovorima za POLITICO.

„Moraju se održavati hitni sastanci svuda“, rekao je za POLITICO jedan visoki diplomata iz regiona, naglašavajući hitnost da EU brzo zauzme čvrst stav. „Ovo je prekretnica za Bliski istok, Evropu i SAD“.

Međunarodno pravo Emanuel Makron, Fridrih Merc i Kir Starmer, lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, rekli su juče da će „preduzeti korake da zaštite naše interese i interese naših saveznika u regionu, potencijalno omogućavajući neophodne i proporcionalne odbrambene akcije za uništavanje iranske sposobnosti ispaljivanja raketa i dronova iz izvora“. Dodali su da će „sarađivati sa SAD i saveznicima u regionu po ovom pitanju.”

Neposredno prije toga, EU je objavila pažljivo balansiranu izjavu nakon što je 27 ministara spoljnih poslova održalo dvoiposatni video poziv. Pozvali su na „puno poštovanje međunarodnog prava“, pozvali Iran da zaustavi razvoj svog raketnog programa, naglasili potrebu za obnavljanjem regionalne bezbjednosti i izrazili podršku „fundamentalnim slobodama“ iranskog naroda.

Glavna prepreka tokom poziva ministara spoljnih poslova bila je da li dio izjave o „međunarodnom pravu“ može biti protumačen kao kritika Trampu i izraelskoj vladi, reklo je četvoro evropskih diplomata prisutna ili obaviještena o sastanku. Po tom pitanju, evropski lideri su javno podijeljeni. Španski premijer Pedro Sančez osudio je američko-izraelske udare, upozoravajući da oni nose rizik od stvaranja „neizvjesnijeg i neprijateljskog međunarodnog poretka”. Međutim, njemački kancelar Fridrih Merc rekao je juče da nije „vrijeme da držimo predavanja našim partnerima i saveznicima“, dodajući „dijelimo mnoge njihove ciljeve, a ne možemo ih sami ostvariti”.

Na kraju, sve zemlje su odobrile zajedničku izjavu, uz napomenu EU da će preduzeti „sve neophodne korake“ za zaštitu svojih građana pogođenih konfliktom. Ranije juče, ambasadori vlada bloka nijesu mogli da postignu konsenzus o izjavi, reklo je troje evropskih diplomata upoznatih sa pregovorima za POLITICO, pri čemu su dvojica navela da Mađarska nije dala saglasnost.

Mađarska delegacija u Briselu nije željela da komentariše. Umjesto toga, Budimpešta je koristila razgovore da iznese svoje žalbe po nesrodnom pitanju podrške EU Ukrajini, podižući problem oštećenog naftovoda koji prevozi rusku naftu u Srednju Evropu. Mađarska već sedmicama optužuje Ukrajinu, blokirajući kredit od 90 milijardi eura Kijevu kao rezultat.

Eksplozije od subote odjekuju širom Bliskog istoka, kada su američki i izraelski udari na Teheran ubili vrhovnog vođu i nekoliko visokih iranskih zvaničnika. Iran je uzvratio bijesnim napadima na američke vojne baze u regionu, uključujući Bahrein, Irak, Jordan, Kuvajt, Oman, Katar, Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate. U Dubaiju je pogodjen luksuzni hotel, dok je u glavnom gradu Bahreina raketa pogodila američku mornaričku bazu, dižući guste oblake crnog dima. Tri američka vojnika poginula su u talasu napada.

Tramp je sinoć rekao da očekuje da će američka operacija protiv Irana trajati oko četiri sedmice „ili kraće“. Ambasadori EU juče su se fokusirali na to kako će kriza uticati na bezbjednost Evropljana u regionu, kao i na posljedice po blok ako sukobi budu nastavljeni, prema navodima EU diplomate. Među pitanjima o kojima se raspravljalo bio je uticaj na vazdušni i pomorski saobraćaj, posebno ako bi ključni Hormuški moreuz bio zatvoren. Moreuz, koji je djelimično u iranskim teritorijalnim vodama, predstavlja ključnu pomorsku rutu kroz koju prolazi 20 odsto svjetske nafte.

Ranije je Kipar bio primoran da demantuje izvještaje da ga je Teheran pogodio raketama sinoć, nakon što je britanski ministar odbrane Džon Hili rekao za Sky News da „su dvije rakete ispaljene u pravcu Kipra“.