Zdravko Janjušević: Zasluge se prigrabe, odgovornosti se bježi

Prema ocjeni izvršnog direktora NVO Bjelopoljski demokratski centar (BDC) Zdravka Janjuševića, ovakvo stanje posljedica je slabih institucija, koje se, umjesto da se jačaju, popunjavaju partijskim kadrovima.

Nemali je broj primjera da su sistemski propusti ostali bez konkretnih političkih posljedica – od slučaja masovnog ubistva na Cetinju, preko afera u vezi sa švercom cigareta, pa do nedavnog bjekstva Miloša Medenice, osuđenog za organizovani kriminal.

Prema Janjuševićevoj ocjeni, to što su nosioci vlasti prvi u redu da preuzmu zasluge za dobre rezulate, a rijetko ko od njih istupa kada se traži odgovornost, posljedica je više faktora.

– Prije svega, to se može povezati sa slabim institucijama i nedovoljno razvijenom političkom kulturom. Političke promjene u Crnoj Gori često su bile praćene željom da se napravi radikalan otklon od prethodne vlasti. U tom procesu pribjegavalo se takozvanoj sječi kadrova, što je, umjesto jačanja sistema, često nanosilo štetu funkcionisanju državnog aparata. Pored toga, ne vodi se dovoljno računa o institucionalnoj memoriji. Čestim smjenama i partijskim zapošljavanjem gubi se kontinuitet u radu institucija, što ih čini slabim i nespremnim da odgovore na potrebe građana. Iako svaka vlast deklarativno ističe da jača institucije, u praksi se prioritet daje popunjavanju pozicija partijskim kadrovima. Zbog toga odgovornost često ostaje u drugom planu, dok se zasluge personalizuju i politički eksploatišu. Sistem u kojem dominira partitokratija proizvodi situaciju u kojoj je lojalnost partiji važnija od profesionalne i javne odgovornosti – kazao je Janjušević za "Dan".

Mnogi se kriju iza partije

Naš sagovornik smatra da kulture političke odgovornosti neće biti sve dok se ne unaprijedi zakonodavni okvir i smanji uticaj partija na institucije.

– Partijski uticaj na institucije trebalo bi svesti na minimum, a profesionalizam i stručnost postaviti kao osnovne kriterijume za obavljanje javnih funkcija. Uvođenjem otvorenih ili poluotvorenih izbornih lista ojačala bi se lična odgovornost političara prema biračima, jer bi građani imali mogućnost da biraju konkretne kandidate, a ne samo partije. U sadašnjem sistemu, mnogi političari se kamufliraju iza partijskih struktura i kolektivne odgovornosti, često se pozivajući na zaštitu državnih i evropskih interesa. Kada bi individualna odgovornost bila jasnije definisana i direktno povezana sa podrškom birača, politički sistem bi postao transparentniji, a građani bi imali veću kontrolu nad onima koji ih predstavljaju – zaključuje Janjušević.

Ukazuje da građani na izborima rijetko kažnjavaju izostanak odgovornosti, jer odluku o tome kome će dati glas najčešće zasnivaju na identitetskom i partijskom opredjeljenju.

– Iskustvo pokazuje da se izborni proces u Crnoj Gori često može posmatrati kao svojevrsno "tržište interesa", gdje se političke odluke donose pod snažnim uticajem identitetskih i partijskih pitanja. Jasno je da su političko-identitetske teme imale presudan uticaj na mobilizaciju birača. Primjer smjene tridesetogodišnje vlasti DPS-a pokazuje da bez otvaranja određenih identitetskih pitanja vjerovatno ne bi došlo do tako značajnog političkog obrta. Diskusije na društvenim mrežama dodatno potvrđuju da birače u velikoj mjeri spajaju, ali i dijele upravo ta pitanja. Nažalost, mali broj birača detaljno analizira izborne programe ili sastav izbornih lista. Često se na birališta dolazi sa već formiranim stavovima, pod uticajem političkih procesa u zemlji i regionu. Afirmacija otvorenih izbornih lista mogla bi predstavljati važan mehanizam za jačanje individualne odgovornosti i za pomjeranje fokusa sa identitetskih tema na konkretna pitanja koja se tiču svakodnevnog života građana – smatra naš sagovornik.

Nekoliko promjena u izvršnoj vlasti koje smo imali prethodnih godina, prema njegovoj ocjeni, donekle je uticalo na to da se odnos prema političkoj odgovornosti mijenja.

– Političari danas češće u javnosti naglašavaju važnost odgovornosti i transparentnosti. Međutim, retorika nije dovoljna. Ključno je stvaranje institucionalne i društvene klime u kojoj će odgovornost biti podrazumijevana vrijednost, a ne izuzetak. Važno je izbjeći drastične i populističke mjere koje bi kratkoročno djelovale kao demonstracija odlučnosti, ali bi dugoročno mogle stvoriti presedan da svaka nova vlast poseže za "mačem" kako bi, navodno, uspostavila red. Takav pristup može dovesti do politizacije odgovornosti. Umjesto toga, potrebno je graditi sistem u kojem će svaki pojedinac, a naročito politička elita, shvatiti da je odgovornost sastavni dio javne funkcije – kaže direktor BDC.