Tramp šalje bolnički brod prema Grenlandu

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je sinoć da je, zajedno sa guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem, dogovorio slanje bolničkog broda na Grenland, dansku teritoriju za koju je u više navrata kazao da želi da je pripoji Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), piše Index.

Tramp je ovu informaciju podijelio na društvenim mrežama, neposredno uoči večere sa republikanskim guvernerom u Bijeloj kući.

„U saradnji sa fantastičnim guvernerom Luizijane Džefom Lendrijem, poslaćemo sjajan bolnički brod na Grenland kako bismo se pobrinuli za brojne ljude koji su bolesni, a o kojima se tamo ne brinu. Na putu je!!!“, naveo je Tramp.

Iz Bijele kuće, kao ni iz Lendrijevog kabineta, nije saopšteno da li su Danska ili Grenland zvanično zatražili pomoć, niti kojim pacijentima je potrebna medicinska intervencija. Američka mornarica raspolaže sa dva bolnička broda, Mersi i Komfor, ali nijedan od njih nije stacioniran u Luizijani.

Objava dolazi u osjetljivom političkom trenutku. Danski kralj Frederik X prošle sedmice je, po drugi put u godinu dana, posjetio Grenland kako bi demonstrirao jedinstvo sa tom teritorijom i protivljenje Trampovim planovima o kupovini ostrva. Grenland, Danska i SAD krajem prošlog mjeseca vodili su razgovore o smirivanju situacije koja je posljednjih mjeseci podigla tenzije unutar NATO.

Evakuacija mornara kod Nuka

Trampova objava stigla je svega nekoliko sati nakon što je Danska arktička komanda saopštila da je evakuisan član posade američke podmornice, koji je zatražio hitnu medicinsku pomoć sedam nautičkih milja od glavnog grada Grenlanda, Nuk.

Mornar je prebačen grenlandskim zdravstvenim vlastima i hospitalizovan u Nuku. Evakuacija je izvedena helikopterom danske odbrane tipa Sihok, navedeno je u saopštenju.

Zdravstvo: Grenland i SAD – različiti modeli, različiti rezultati

Prema osnovnim zdravstvenim pokazateljima, SAD ima prednost u očekivanom životnom vijeku i nižoj smrtnosti odojčadi. Prosječan životni vijek u SAD iznosi oko 79 godina, dok je na Grenlandu oko 74 godine. Smrtnost odojčadi u SAD je oko 5,6 na 1.000 živorođenih, a na Grenlandu približno devet na 1.000.

Ipak, sistemi su organizovani drugačije. Grenland ima javno finansirano zdravstvo, bez klasičnih premija i participacija, dok se američki sistem u velikoj mjeri oslanja na kombinaciju privatnog i javnog osiguranja, uz znatno veće finansijsko opterećenje za građane.

Zanimljivo je da Grenland ima oko 14 bolničkih kreveta na 1.000 stanovnika, dok SAD raspolaže sa oko 2,7 kreveta na 1.000 ljudi, što odražava drugačiju organizaciju zdravstvene mreže u maloj i geografski razuđenoj zajednici.

Kontroverze oko budućnosti Grenlanda

Tramp je posljednjih mjeseci više puta ponovio da želi da Sjedinjene Države preuzmu Grenland, ističući njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost SAD-a. U izjavi koju je prenio Rojters kazao je da će SAD „na ovaj ili onaj način“ doći do Grenlanda, ali je kasnije na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu naveo da neće koristiti silu.

Njegov savjetnik Stiven Miler izjavio je za CNN da „Grenland treba da bude dio Sjedinjenih Država“, poručujući da „niko neće ratovati sa SAD oko budućnosti Grenlanda“, što je izazvalo oštre reakcije u Danskoj.

Danska vlada više puta je odbacila mogućnost prodaje teritorije. Grenlandski premijer Jens Frederik Nilsen naglasio je da Grenland „ne želi da bude ni danski ni američki pijun“.

Podršku Danskoj pružila je i Evropska unija. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da EU u potpunosti podržava suverenitet i teritorijalni integritet Danske.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute pozvao je na smirivanje tenzija, ističući da je Arktik prostor saradnje, a ne konfrontacije, te da saveznici moraju poštovati međunarodno pravo i međusobni suverenitet.