Vučić o članstvu Srbije u EU bez prava veta

Aleksandar Vučić je izjavio da bi Srbija mogla pristati na članstvo u EU bez prava veta, što je izazvalo brojne komentare o mogućim posljedicama ovog poteza. Ova izjava došla je u trenutku kada se razmatra proširenje Evropske unije, a Marta Kos, evropska komesarka za proširenje, ističe da za njenog mandata neće dozvoliti da u EU uđu „trojanski konji“.

Evropski lideri, uključujući njemačkog kancelara Fridriha Merc, naglašavaju važnost ekonomske integracije zemalja Zapadnog Balkana, dok se razmatraju različite ideje o budućnosti EU, uključujući koncept „dvoklasne“ članice. Vučić je, u izjavi za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ), potvrdio da su mu važniji zajedničko tržište i slobodno kretanje ljudi, nego pravo veta na odluke EU.

Ova strategija, prema ocjenama analitičara, može se smatrati taktičkim potezom Vučića, koji se suočava s unutrašnjim problemima, uključujući proteste građana protiv vlasti. Vladislav Međak iz Evropskog pokreta ukazuje na to da Vučić pokušava da izbjegne pritiske Brisela na uspostavljanje vladavine prava, nudeći razne ustupke, uključujući odricanje od prava veta.

U kontekstu geopolitičkih zbivanja, ideja o bržem prijemu novih članica EU može izgledati primamljivo, ali postoji zabrinutost da bi nerazvijene zemlje, poput Srbije, mogle destabilizovati Uniju. Srđan Majstorović, predsjednik Upravnog odbora Centra za evropske politike, upozorava da bi ulazak zemalja s autoritarnim režimima mogao dodatno otežati unutrašnju koheziju EU.

Dok se u evropskim prijestonicama razmatraju različiti modeli proširenja, uključujući ideju o članicama bez prava veta, pravni stručnjaci ukazuju na to da bi takav pristup bio protivno osnovnim principima EU koji podrazumijevaju jednake članice. Ova situacija dodatno komplikuje pregovore o članstvu, a postoji i strah da bi se reforme u zemljama kandidatima mogle simulirati kako bi se izbjegli stvarni napori na putu ka članstvu.

U međuvremenu, Crna Gora, koja se smatra liderom u procesu pristupanja EU, izražava zabrinutost zbog mogućeg gubitka statusa punopravne članice. Kako se situacija razvija, ostaje da se vidi kako će se uspostaviti ravnoteža između zahtjeva za reforme i želje za bržim proširenjem EU.