Politizacija pitanja jezika u Crnoj Gori

Ivan Kašćelan iz Centra za građansko obrazovanje (CGO) upozorava da se pitanje jezika u Crnoj Gori sve češće koristi u dnevno-političke svrhe, što dodatno produbljuje podjele i ugrožava političku stabilnost. On naglašava da za promjenu Ustava nema ni parlamentarne većine ni stvarne društvene potrebe.

Povodom 21. februara – Međunarodnog dana maternjeg jezika, Kašćelan je istakao da je taj datum ustanovio UNESCO 1999. godine, s ciljem promocije jezičke raznolikosti i očuvanja jezičkog identiteta. „Crna Gora je multijezička država čiji Ustav iz 2007. godine, pored crnogorskog kao službenog jezika, prepoznaje i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik u službenoj upotrebi“, kazao je Kašćelan.

Iako je crnogorski jezik standardizovan, međunarodno priznat i kodifikovan u okviru ISO jezičkog standarda, Kašćelan ukazuje na to da se negiranje njegove posebnosti u širem južnoslovenskom jezičkom prostoru i dalje, nažalost, institucionalizuje. Kao primjere diskriminacije naveo je izostanak crnogorskog jezika na novom portalu Poreske uprave i odbijanje JU Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ u Podgorici da štampa knjigu na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika.

Kašćelan se prisjetio događaja iz juna 2025. godine, kada je odluka o upisu studenata na Fakultet za crnogorski jezik i književnost (FCJK) bila stavljena na dnevni red sjednice Vlade Crne Gore, dok je identična odluka za Univerzitet Crne Gore (UCG) uvrštena među materijale o kojima se ne raspravlja. „Time je formalna procedura pretvorena u političko pitanje“, istakao je Kašćelan.

Osvrćući se na pritisak javnosti, dodao je da je Vlada istog dana preinačila odluku i odobrila finansiranje. Međutim, ministar zdravlja Vojislav Šimun i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović iz Pokreta Evropa sad nisu podržali dodjelu sredstava FCJK. Dodatno, iz srpskih nacionalističkih krugova sve se češće pominje potreba izmjene člana 13 Ustava, koji reguliše pitanje jezika.

Kašćelan je ocijenio da inicijative za izmjene imaju prvenstveno politički karakter i da otvaraju prostor za dodatno produbljivanje društvenih podjela. „Jezičke različitosti su bogatstvo Crne Gore i nikome ne smije biti uskraćeno pravo da se izražava na maternjem jeziku“, poručio je Kašćelan. Na kraju, pozvao je sve društvene aktere da poštuju zakone i Ustav Crne Gore, naročito u dijelu koji se odnosi na status crnogorskog jezika.