Uvođenje Etičkog kodeksa u Nacrt Zakona o Vladi: Šta donosi?

Uvođenje Etičkog kodeksa u Nacrt Zakona o Vladi u Crnoj Gori označava pozitivan korak, međutim, konačan rezultat zavisiće od načina primjene, smatraju sagovornici Portala RTCG. Ako Etički odbor bude zaista nezavisan i njegovi nalazi budu javni, to bi moglo značajno promijeniti političku kulturu.

Stevan Gajević, ugledni ekonomista, naglašava da uvođenje Etičkog kodeksa za najviše funkcionere izvršne vlasti i kontrola integriteta kandidata za članove Vlade predstavlja rješenje koje već postoji u brojnim evropskim državama. "Smatram da je riječ o pozitivnom koraku u normativnom smislu, ali da će konačan rezultat zavisiti od načina primjene. Ako sistem bude funkcionalan, nepristrasan i zasnovan na jasnim kriterijumima, može značajno unaprijediti standarde javne odgovornosti. U suprotnom, postoji opasnost da ostane samo formalno rješenje bez suštinskog uticaja na kvalitet upravljanja državom", rekao je Gajević.

Gajević objašnjava da se u praksi provjere sprovode kroz uvid u imovinu, sukob interesa, poreske obaveze, bezbjednosne provjere i eventualne sudske postupke, najčešće od strane nezavisnih antikorupcijskih tijela i nadležnih državnih institucija. Prema predloženom modelu u Crnoj Gori, tu ulogu bi imalo posebno nadležno tijelo, odnosno Etički odbor, u saradnji sa Agencijom za sprečavanje korupcije i drugim organima koji raspolažu relevantnim podacima.

Predrag Zečević, ekonomski analitičar i urednik portala Biznis CG, ističe da Nacrt Zakona o Vladi u dijelu koji predviđa Etički kodeks predstavlja politički važan iskorak. "U suštini, to je poruka da izvršna vlast mora imati viši standard odgovornosti od ostalih nivoa vlasti, jer upravlja javnim resursima i novcem svih građana", naglasio je Zečević.

On također dodaje da je važno razumjeti širi kontekst: međunarodni partneri i investitori ne gledaju samo ekonomske pokazatelje, već i institucionalnu stabilnost. "Jasna pravila o integritetu poboljšavaju reputaciju države i podižu povjerenje", ističe Zečević. Poslanica Pokreta Evropa sad, Branka Marković, ukazuje na ključ uspjeha u dosljednoj primjeni i transparentnosti rada Etičkog odbora.

"U Crnoj Gori se godinama govori o profesionalizaciji i depolitizaciji institucija, ali bez konkretnih mehanizama odgovornosti. Stav PES je poznat: borba za integritet institucija nije politički marketing, već preduslov evropskog puta i dugoročne stabilnosti države", kazala je Marković.

Anđela Vojinović, poslanica Demokratske Crne Gore, smatra da politička volja za primjenom pravila postoji. "Nacrt Zakona o Vladi prvi put sistemski uvodi mehanizme političke i etičke odgovornosti na najvišem nivou izvršne vlasti. Da li će dati puni efekat zavisi od političke volje da se ta pravila zaista primjenjuju", rekla je Vojinović.

Neda Radović iz NVO Sistem smatra da su predložena rješenja pozitivna i da predstavljaju važan iskorak ka jačanju institucionalne odgovornosti. "Kontrola integriteta mandatara i kandidata za članove Vlade prije izbora veoma je značajna. Državne funkcije moraju biti zasnovane na znanju, iskustvu i ličnom integritetu", zaključila je Radović.

U konačnom, podržavam zakonsko rješenje ukoliko ono bude sprovođeno na pravi način – jer samo primjena, a ne tekst zakona, donosi stvarne rezultate.