Predložene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću

Ministarstvo pravde Crne Gore predložilo je izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, koje uključuju novčani prag od 50.000 eura, a zasnovane su na konceptu Direktiva Evropske unije kao "minimalnog standarda". Ove izmjene su postavljene tako da se buduće mjere primjenjuju kao izuzetak, a ne pravilo, jer su brojna nezakonita djela već definisana drugim aktima, poput Zakona o krivičnom postupku.

Javna rasprava o ovom pitanju sprovedena je od 16. januara do 5. februara, a pristiglo je 15 primjedbi iz Advokatske komore Crne Gore, kompanije Citadel Group iz Podgorice, te Nevladine organizacije Akcija za socijalnu pravdu. Nakon što su sugestije pregledane, većina je odbačena, a resorno ministarstvo je objavilo dokument sa sumiranim stavovima obje strane.

Ministar pravde, Bojan Božović, istakao je da se prijedlog zakona još neće naći pred poslanicima u Skupštini Crne Gore, jer procedura prvo podrazumijeva dostavljanje ovog teksta Evropskoj komisiji na mišljenje i komentare, a nakon toga "po potrebi, uskladi u skladu sa dostavljenim sugestijama".

Od pristiglih primjedbi, samo su dvije djelimično prihvaćene. Ministarstvo je usvojilo prijedlog da se dodatno precizira primjena prava na odbranu, posebno u dijelu koji se odnosi na prevođenje vlasništva i procesna prava vlasnika imovine. Takođe, najavljena su dodatna normativna rješenja.

Međutim, ostale primjedbe, uključujući one koje se odnose na usklađenost sa Direktivom EU, prezumpciju nevinosti, proporcionalnost, retroaktivnu primjenu i trajno čuvanje evidencija su odbijene. Ministarstvo je naglasilo da su predložena rješenja u skladu sa evropskim standardima, uz podsjećanje da Direktiva EU propisuje minimalne, a ne maksimalne standarde.

Jedna od važnijih primjedbi odnosila se na član 24 Direktive EU, koji predviđa obavezu da se onima čija je imovina predviđena za zamrzavanje ili oduzimanje obezbijedi "djelotvorno pravno sredstvo i pošteno suđenje". Advokatska komora je ukazala na to da izmjenama zakona to i dalje nije omogućeno, dok je Ministarstvo potvrdilo da su određena prava već definisana kroz Zakon o krivičnom postupku.

Ministarstvo pravde je takođe napomenulo da će administrativne međunarodne ugovore zaključivati isključivo organi državne uprave, a ne i tužilaštva, kako bi se omogućila pravna saradnja. Većina primjedbi, uključujući one koje su se ticale trajnog oduzimanja imovine i prezumpcije nevinosti, odbijene su, uz obrazloženje da se time ne odlučuje o krivici, već o zakonitosti porijekla imovinske koristi.

U zaključku, ostaje otvoreno pitanje retroaktivne primjene strožih kazni za predmete koji su započeti po ranijim zakonima, jer se ne uvodi novo krivično djelo niti propisuje nova kazna, već se definiše postupanje.