Da li je svijet nešto naučio iz Kubanske krize?

Na današnji dan, 21. februara 1963. godine, SSSR je upozorio SAD da bi napad na Kubu mogao značiti svjetski rat. Tada je Vašington bio superioran u nuklearnom naoružanju u odnosu na Sovjetski Savez, ali su odlučili da učine sovjetsku teritoriju ekstremno ugroženom kako bi američke rakete mogle da stignu do ključnih industrijskih centara, uključujući i Moskvu, u minimalnom vremenu.

U cilju postizanja ovog plana, 1961. godine u Turskoj je raspoređeno 15 raketa srednjeg dometa koje su pokrivale cijeli evropski dio Sovjetskog Saveza. Ove rakete su mogle da stignu do Kijeva za pet minuta, a do Moskve za 10 do 12 minuta. Ovaj potez je veoma povrijedio sovjetskog lidera Nikita Hruščova, koji je kao odgovor predložio raspoređivanje sovjetskog nuklearnog oružja na Kubu. Odluka je donijeta i plan je bio da se na "Ostrvu slobode" rasporedi pet divizija sa raketama R-12 i R-14, dovoljno jakim da napadnu većinu američkih gradova, uključujući Vašington.

Pored raketa, na Kubu su prebačeni avioni, tenkovi i flota, a broj sovjetskih trupa na Kubi trebao je dostići 50.000. Međutim, sovjetska vojska nije uspjela u potpunosti da realizuje plan jer su američke vlasti brzo primijetile raspoređivanje raketnih lansera. U očekivanju nuklearnog rata, SAD su počele s pripremama za skloništa, dok je stanovništvo bilo u potpunoj panici. Predsjednik Džon Kenedi je naredio da se porodice osoblja Bijele kuće sklone iz Vašingtona.

U septembru 1962. godine, započelo je prebacivanje sovjetskih raketa na Kubu, a do sredine oktobra stiglo je svih 40 jedinica. Nakon što su američki špijunski avioni identifikovali rakete, vlast SAD je donijela odluku o vojnopolitičkoj blokadi Kube, iako je Pentaon smatrao ovu mjeru pokazivanjem slabosti. Uz blokadu, pripreme za vojna dejstva su bile u punom jeku, a američke trupe su prebacivane na Floridu.

Džon Kenedi se obratio američkom narodu i sovjetskom rukovodstvu putem televizije, obavijestivši ih o uvođenju karantinske zone na udaljenosti od 500 milja oko obala Kube, što je značilo da će svaki brod koji uđe u tu zonu biti uništen. U odgovoru, Hruščov je najavio da će sovjetska flota ignorisati blokadu i nastaviti redovne plovidbe ka Kubi. Incidenti su postajali sve manje kontrolisani, a 27. oktobra, dan poznat kao "crna subota", sovjetska protivvazdušna odbrana oborila je američki izvidnički avion U-2, što je moglo potencijalno izazvati nuklearni rat.

Sledećeg dana, kriza se završila dogovorom između Hruščova i Kenedia, prema kojem je nuklearno oružje povučeno sa Kube u zamjenu za ukidanje američke vojne baze u Turskoj i obećanje SAD da neće pokušavati da sruše režim Fidela Kastre. Ovaj događaj je doveo do uspostavljanja mnogih mehanizama zaštite kako bi se osiguralo da se ovakve situacije više nikada ne ponove.