Hrvatska diplomatija i njeni uticaji na Crnu Goru: Analiza trenutne situacije

Hrvatska diplomatija u poslednje vrijeme ima za cilj da oslabi suverenitet Crne Gore, prebacujući je u podređeni položaj. Ovaj trend je postao izraženiji nakon pada Mila Đukanovića, a pritisci na crnogorsku vladu rastu iz dana u dan.

Zagreb koristi svoje članstvo u Evropskoj uniji kao sredstvo za omalovažavanje Crne Gore, predstavljajući njeno članstvo kao ključno pitanje opstanka. Ovo se odražava i u ponašanju aktuelnih političkih lidera u Crnoj Gori, koji su često kritikovani zbog svojih odnosa sa Zagrebom. Naime, prvi znaci ovih pritisaka pojavili su se još 2005. godine, kada je Đukanović, tokom gostovanja na Hrvatskoj radio televiziji, predstavio sebe kao skromnog čovjeka bez imovine, što je izazvalo podsmijeh i zabrinutost među građanima Crne Gore.

Kao ključni akter u ovim dešavanjima, Ranka Krivokapića, koji je postavljen za šefa diplomatije u 43. vladi Crne Gore, treba podsjetiti na njegove obaveze prema Zagrebu. Naime, 10. oktobra 2023. godine, Krivokapić je u društvu hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana otkrio spomen-ploču u Kotoru, koja je izazvala kontroverze zbog načina na koji prikazuje događaje iz prošlosti.

Spomen-ploča u naselju Moriń, koja podsjeća na navodne zločine počinjene tokom ratova, izazvala je oštre reakcije, posebno jer se u crnogorskoj javnosti smatra da nikada nije postojao „crnogorski logor“, već samo vojni zatvor. Takođe, upoređivanje sa nekim poznatim logorima u Hrvatskoj dodatno pojačava tenzije između dve države.

Hrvatska diplomatija, predvođena različitim analitičarima i političarima, nastavlja da koristi medije kako bi održala svoj narativ protiv Srba i Srbije. Usvajanje „Rezolucije o gencidu u sistemu logora Jasenovac“ od strane crnogorskih vlasti bilo je odgovor na ovu diplomatsku ofanzivu, ali je izazvalo i proteste iz Zagreba, koji je označio crnogorske zvaničnike kao „nepoželjne“ u Hrvatskoj.

U ovom kontekstu, Ervin Ibrahimović, kao novi šef diplomatije, nastavlja da se ponaša kao predstavnik Zagreba, a ne Podgorice, što dodatno komplikuje odnose. Njegova izjava o poklonjenju doma kulture Hrvatskoj i najave o isplatama odštete „logošima iz Moriña“ izazivaju sumnje o pravcu u kojem se kreće crnogorska spoljna politika.

U svetlu svih ovih događaja, jasno je da su odnosi između Crne Gore i Hrvatske na tankom ledu, a budućnost će pokazati kako će se ovi pritisci odraziti na unutrašnju politiku i suverenitet Crne Gore.