Vlada Crne Gore predložila izmjene Ustava vezane za pravosudne savjete

Vlada Crne Gore je u svom saopštenju najavila predlog izmjene Ustava koji se odnosi na sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta, s ciljem poboljšanja funkcionisanja pravosudnog sistema. Ovaj korak predstavlja dio napora Crne Gore da ispuni zahtjeve u okviru pregovaračkog procesa za članstvo u Evropskoj uniji (EU), posebno u vezi sa Poglavljem 23.

Kako se navodi, do sada su sprovedene brojne ustavne reforme, uključujući Amandane I do XVI na Ustav Crne Gore iz 2013. godine, kao i značajne zakonodavne reforme u oblasti organizacionog pravosudnog zakonodavstva. "U dosadašnjem pregovaračkom procesu za članstvo u EU u odnosu na Pregovaračko poglavlje 23, Crna Gora sprovela jednu ustavnu reformu usvajanjem Amandana", ističe se u saopštenju.

Vlada je naglasila da je uspostavljanje nezavisnog i profesionalnog pravosuđa ključno za dalji proces evropskih integracija. "Samo nezavisno pravosuđe može biti najvažniji garant demokratskog funkcionisanja institucija i pravne sigurnosti građana", dodaje se u saopštenju.

Prema novim predlozima, većinu članova Sudskog savjeta trebali bi činiti izabrani sudije, dok ministar pravde ne bi trebao biti član. Članovi koji nisu sudije trebali bi biti birani na osnovu profesionalnih referenci i integriteta, kako bi doprinijeli radu i ostvarivanju nadležnosti ovog savjeta.

Izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika trebao bi se vršiti kvalifikovanom većinom, a zaštitne garancije za sastav i način izbora Tužilačkog savjeta trebale bi biti u skladu sa važećim ustavnim odredbama.

Vlada je takođe donijela odluku da povuče iz skupštinske procedure Predlog za promjenu Ustava od 17. aprila prošle godine, s obzirom na to da Skupština nije završila raspravu o tom predlogu, a nova pitanja u vezi sa evropskim integracijama otvaraju potrebu za izmjenama.

Pored toga, na sjednici je utvrđen Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti kulturnih dobara, koji ima za cilj usklađivanje sa direktivama EU. Ove izmjene uključuju definisanje pojmova samostalnog i nesamostalnog držaoca kulturnih dobara.