Šehović: SD mogao biti dio Vlade

Predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović kazao je u intervjuu za Pobjedu da je, „da su htjeli, SD mogao biti dio i ove, baš kao i prethodne Vlade koju su srušili“.

“To nije politička pretpostavka, već činjenica. Postojali su razni nivoi komunikacije tim povodom”, rekao je Šehović.

Dodaje da, ipak, njihov cilj nikada nije bio da budu „dekor ili politički flaster u konstrukciji koja suštinski nema evropski karakter“.

On smatra da su rezultati Vlade Milojka Spajića „ponižavajući“, kao i da se ekonomska politika zasniva na „populističko-potrošačkom modelu koji kratkoročno može da proizvodi aplauz“.

Šehović ističe da će nakon narednih izbora Evropski savez (ES) sigurno biti dio nove vlasti, dodajući kako će sa dvocifrenim procentom podrške biti najprijatnije političko iznenađenje.

Kako gledate sveobuhvatno na dosadašnje rezultate 44. Vlade i vjerujete li da će ona mandat izgurati do kraja, ispunjavajući glavni cilj – završetak pregovora sa EU?

ŠEHOVIĆ: Rezultati rada ove vlasti su poražavajući u gotovo svakom segmentu. Institucije slabe, profesionalizam ustupa mjesto partijskim interesima, sistem je dezorijentisan, a država faktički „u leru“. Umjesto jasne strategije razvoja, gledamo improvizaciju; umjesto državničke vizije, politički marketing; umjesto suštinskih reformi, dobijamo jeftini populizam.

Evidentan je paradoks da smo formalno bliže zatvaranju pregovaračkih poglavlja, a suštinski nikad dalje od vrijednosnog okvira na kojem počiva sama Evropska unija. A znamo da evropske integracije nijesu statistika, niti birokratska evidencija, nego civilizacijsko opredjeljenje.

Te vrijednosti ne mogu autentično zastupati oni koji su decenijama gradili politički identitet na antievropskoj matrici. Ne možete govoriti o Briselu, a tolerisati veličanje ratnih zločinaca. Ne možete pregovarati o poglavljima, a relativizovati genocid. Ne možete se pozivati na Evropu, a potkopavati antifašističke temelje države. To nije evropska politika.

Evropska budućnost nije pitanje administrativnih štrikova, već karaktera politike i jasne vrijednosne suštine. A kada je (predsjednik Skupštine Crne Gore – prim.a.) Andrija Mandić ključni politički stub vlasti, prosto ne možete govoriti o evropskom pravcu. Evropa podrazumijeva nedvosmislenu osudu ratnih zločina, građanski koncept države i jasnu distancu od ideologija koje su region gurnule u tragediju. Četništvo i Evropa ne mogu stajati u istoj rečenici. Stoga, evropski put Crne Gore neće zavisiti od toga koliko smo poglavlja formalno zatvorili, već da li smo zatvorili vrata politikama koje su nas decenijama držale podalje od Evrope. A taj izbor je suštinski, a ne tehnički. To ova vlast ne razumije.

Smatrate li da je niz događaja – od „bjekstva“ spomenika Pavlu Đurišiću, preko Botuna i krize vlasti, pa do najnovijih dešavanja koja se tiču bjekstva osuđenih lica – ogolio slabosti Crne Gore i urušio, među partnerima, ugled države koja se diči time kako će biti naredna članica EU?

ŠEHOVIĆ: Da. To nije niz slučajnosti nego dijagnoza sistema. Kada vam uporno bježi i misteriozno „nestaje“ spomenik ratnom zločincu, kada lokalni infrastrukturni projekat u vidu jednog kolektora preraste u ozbiljnu državnu političku krizu, onda to više nije pitanje percepcije, već raspada autoriteta države. Takva situacija pokazuje da sistem ne upravlja krizama, već krize upravljaju sistemom.

Evropska unija nije nagrada za lijepu retoriku, već potvrda da ste uređena država. A dok nam sistem liči na improvizovanu pozornicu na kojoj se krize smjenjuju brže od odgovora, a odgovornost ostaje bez adrese i potpisa, teško možemo govoriti o kredibilnoj kandidaturi. Prvo moramo pokazati da znamo upravljati sopstvenom državom, pa tek onda tražiti mjesto za evropskim stolom.

Imate li utisak da ekonomska politika Vlade vodi ka prosperitetu, ili se pod njom ipak urušavaju javne finansije i ekonomska stabilnost zemlje?

ŠEHOVIĆ: Kao univerzitetski profesor ekonomije, ne mogu sebi dozvoliti luksuz političke impresije. Gledam brojke. A brojke definitivno nijesu na strani ove vlade. Konkurentnost opada, fiskalno opterećenje raste, investiciona dinamika slabi, a javne finansije postaju sve osjetljivije. To nijesu opozicione floskule nego makroekonomski pokazatelji. Ono čemu svjedočimo jeste populističko-potrošački model koji kratkoročno može da proizvodi aplauz, ali dugoročno proizvodi rizik.

Ekonomija se ne vodi sa bilborda. Ne možete povećavati potrošnju bez stvaranja nove vrijednosti i očekivati stabilnost. Ne možete širiti obećanja, a sužavati fiskalni prostor. Takav pristup izgleda atraktivno dok traje, ali je izrazito ranjiv na prvi ozbiljniji eksterni šok. Ovo iz razloga što je Crna Gora mala i otvorena ekonomija. Jedan ozbiljniji poremećaj u turizmu, energetici ili na međunarodnim finansijskim tržištima bio bi dovoljan da pokaže koliko je sistem zapravo ranjiv. Dakle, pitanje nije da li država sa ovakvom ekonomskom politikom može kratkoročno preživjeti. Pitanje je koliki će račun ostaviti iza sebe. A u ekonomiji, za razliku od politike, račun uvijek stiže na naplatu.

Vjerujete li u mudre buduće poteze, poput pitanja aerodroma i koncesije?

ŠEHOVIĆ: Model koncesije je u osnovi pogrešan, jer podrazumijeva odricanje države od dugoročnih prihoda i upravljačke kontrole nad profitabilnim sistemom, da bi zauzvrat dobila jednokratni finansijski efekat. A govorimo o preduzeću koje u kontinuitetu ostvaruje dobit i ima kapacitet da iz sopstvenog profita finansira modernizaciju.

Prijedlog koji zagovaramo podrazumijeva ulaganje iz postojećeg profita uz partnerstvo sa evropskim finansijskim institucijama koje su spremne da finansijski i na svaki drugi način podrže takav model modernizacije bez odricanja od vlasništva i kontrole. Zato je jedini odgovoran potez da se od ovog štetnog modela odustane i da se konačno otvori ozbiljna, stručna rasprava. A alternativa ima mnogo, i svaka je dugoročno racionalnija od trajnog odustajanja od kontrole nad strateškim resursom države.

Kazali ste ranije da relevantnost opozicije najbolje pokazuje činjenica da su srušene dvije vlade nakon 2020. godine. Pod pretpostavkom da ćete ponoviti ranije izrečene teze o nesposobnosti i neznanju trenutne vlasti, želim Vas pitati da li se i dalje možete smatrati relevantnim ako ona, kao takva, uspijeva da se održi, ili je onda ipak riječ o Vladi koja „odrađuje posao“?

ŠEHOVIĆ: Činjenica je da su nakon 2020. godine pale dvije vlade. I aktuelna se suštinski već raspala. Nastaviće da politički vegetira još neko vrijeme. Da li će u toj hibernaciji formalno izdržati do kraja mandata ili ne, vrijeme će pokazati. Ali je jasno da takva vlast ne „odrađuje posao“, već odrađuje vrijeme koje joj ubrzano ističe.

Izvjesno je da će politička scena nakon prvih narednih izbora, bilo redovnih ili vanrednih, izgledati bitno drugačije. Jer sam siguran da građani prepoznaju razliku između vlasti koja vodi državu i vlasti koja samo pokušava da preživi.

Zadržimo se na opozicionom djelovanju ES. Utisak mnogih je da Vaša partija, zajedno sa DPS čini anemičnu opoziciju koja ne uspijeva da kapitalizuje sve autogolove koje vlasti prave od 2020. do danas. Vi očigledno smatrate drugačije, na čemu temeljite taj stav?

ŠEHOVIĆ: Mišljenja svakog ko je dobronamjeran poštujemo i ozbiljno ih razmatramo. Opozicija mora imati kapacitet za samopropitivanje, jer bez toga nema političke zrelosti. Ali postoji jasna razlika između komentarisanja politike i njenog oblikovanja. Jedno je davati savjete sa strane, a sasvim drugo izaći iz zone komfora, stati pred građane, okupiti ljude, ponuditi program i preuzeti odgovornost za ishod.

Kritika je lakši dio politike. Alternativa je znatno teži dio. Mi smo izabrali teži put. Ne da budemo glasni posmatrači, već ozbiljna alternativa. I uvjeren sam da građani jasno vide tu razliku. I zato vrata ES nijesu zatvorena ni za koga ko dijeli iste vrijednosti. Posebno su otvorena za one koji, iz dobre namjere, imaju sugestije prema opoziciji.

Pozivamo sve koji imaju energiju, ideju i hrabrost da sa tribina siđu na teren i zajedno sa nama preuzmu dio odgovornosti. Jer prava odgovornost počinje tek kada uđete u igru.

Što ćete konkretno uraditi da se i oni koji trenutno nijesu u politici, a ideološki su možda bliski ES, osjete dobrodošlim?

ŠEHOVIĆ: Evropski savez nije nastao kao marketinški projekat, već kao odgovor na potrebu da se okupi širi, vrijednosno jasan i proevropski blok. Sada ulazimo u narednu fazu. Naš cilj nije samo da širimo Savez među manjim opozicionim političkim grupacijama, sa kojima inače već razgovaramo, već da otvorimo prostor za ljude koji do sada nijesu bili u politici, a dijele isti evropski i građanski okvir. To znači saradnju sa udruženjima koja okupljaju takve ljude, ali i uključivanje pojedinaca iz reda univerzitetskih profesora, preduzetnika, civilnog sektora i svih koji žele da daju konkretan doprinos, bez obaveze partijskog članstva.

Tokom ove godine pokrenućemo tematske forume i programske platforme na kojima će se oblikovati rješenja za ekonomiju, kulturu, obrazovanje, evropske integracije i druga ključna pitanja. Želimo da Evropski savez bude politički okvir, ali i društveni prostor u kojem se ozbiljno radi.

Drugim riječima, ne tražimo samo podršku, već partnerstvo. Crnoj Gori je potrebna široka, odgovorna i suštinski proevropska platforma, a ne zatvoreni partijski krugovi. Upravo to gradimo.