Makron postavlja zaštitne ograde prije izbora 2027. godine

Emanuel Makron, francuski predsjednik, užurbano postavlja zaštitne ograde oko mogućeg krajnje desnog predsjednika Francuske prije izbora 2027. godine. Ubrzava ključna naimenovanja i postavlja lojalne ljude na najviše funkcije kako bi učvrstio svoj uticaj i spriječio Nacionalni skup da sprovede svoj populistički program, tvrde četiri aktuelna i dva bivša francuska zvaničnika.

Ankete pokazuju da je krajnje desna partija favorit na predsjedničkim izborima sljedeće godine, a Marin Le Pen i Žordan Bardela, potencijalni kandidati, nagovijestili su da bi pokušali da ponište Makronove ekonomske reforme i ublaže francuske obaveze prema EU i NATO-u. „On [Makron] je zabrinut zbog opasnosti koje dolaze i želi da učvrsti svoje nasljeđe“, rekao je jedan bivši diplomata, dok se Zapad suočava s nestabilnošću izazvanom ruskom ratobornošću i američkom nepredvidivošću.

Makron je već izabrao saveznika za glavnog državnog revizora uprkos optužbama za sukob interesa. U Ministarstvu vanjskih poslova u toku je opsežna rekonstrukcija koja prevazilazi uobičajene ljetnje rotacije ambasadora. Više od 60 diplomatskih predstavništava očekuje nove ambasadore u narednim mjesecima, uključujući Vašington, London, Berlin i Kijev. „Sve će biti zaključeno prije predsjedničkih izbora u maju 2027.“, rekao je jedan francuski ambasador za magazin Politico.

Rana ostavka guvernera Banke Francuske, Fransoa Vileroua de Galoa, prošle sedmice takođe otvara prostor da Makron prije izbora naimenuje novog čelnika na šestogodišnji mandat. Makronova odluka da tokom ljeta zamijeni načelnika Generalštaba djelimično je bila motivisana željom da na toj poziciji bude snažan glas koji bi se suprotstavio eventualnom predsjedniku iz Nacionalnog okupljanja, rekla su dvojica vojnih zvaničnika.

Jedan od njih, visoki oficir, naveo je da je cilj bio da osoba na toj funkciji ima dovoljno iskustva i autoriteta da može da pruži otpor kontroverznim prijedlozima Nacionalnog okupljanja, uključujući izlazak iz integrisane komande NATO-a. Ovi kadrovski potezi daleko prevazilaze poteze odlazećeg lidera koji pokušava da osigura mjesto u istoriji, smatraju sagovornici Politika, koji su govorili pod uslovom anonimnosti.

Po njihovom mišljenju, riječ je o jasnom pokušaju da se francuske institucije zaštite od mogućih potresa koje bi izazvao Nacionalno okupljanje. Ipak, to je delikatan balans za Makrona. Postavljanje veoma bliskih saveznika na pojedine funkcije može dovesti u pitanje njihovu percipiranu nezavisnost i neutralnost, bez obzira na prvobitne motive za njihovo naimenovanje.

A time što saveznike postavlja na visoke pozicije, francuski predsjednik možda ima na umu i rokove poslije 2027, rekao je bivši diplomata. Nije promaklo da je Makron, koji ne može da se kandiduje za treći uzastopni mandat, već nagovijestio da bi mogao razmotriti kandidaturu na predsjedničkim izborima 2032. godine.

Učvršćivanje institucija Nacionalno okupljanje možda će morati da sačeka sa izborom predsjedničkog kandidata dok se u julu ne odluči o žalbi Marin Le Pen na presudu za pronevjeru i petogodišnju zabranu kandidovanja, ali partija već optužuje Makrona za, kako tvrdi, „neliberalne“ poteze. „Predsjednik Makron pokušava da zaključa naše institucije, nadajući se da će zadržati kontrolu nad njima i produžiti svoj uticaj“, rekao je Bardela, rezervni predsjednički kandidat partije.

Upitan na evropskom samitu u četvrtak o svojim naporima da zaštiti institucije prije odlaska s funkcije, Makron je rekao da je to „važno“ pitanje, ali je odbio da odgovori jer nije bilo na dnevnom redu. Francuski predsjednik je i ranije izazivao kontroverze kadrovskim odlukama. Prošle godine je kritikovan da politizuje birokratiju naimenovanjem političkog saveznika sa ograničenim pravnim iskustvom na čelo najvišeg ustavnog organa.

I Makronov izbor Stefana Sežurnea za predstavnika Francuske u Evropskoj komisiji 2024. izazvao je pažnju zbog njihove bliskosti. Francuska ima jedno od najmoćnijih predsjedništava u Evropi, ali to ne znači da će sljedeći lider lako moći da smijeni ili ignoriše Makronov kadar. Ova naimenovanja predstavljaće „izazov za veliku viziju stvarnog preokreta Marin Le Pen“, ocijenio je francuski stručnjak za ustavno pravo Benžamen Morel.

„Sistem je izgrađen sa nizom zaštitnih mehanizama. Oni možda neće sačuvati Makronovo nasljeđe, ali bi ograničili njenu izvršnu moć, čak i ako ona u Francuskoj djeluje gotovo apsolutno“. Nije dječja igra Na horizontu su i nova sporna naimenovanja. Makron će morati da izabere novog predsjednika Državnog savjeta, ključne institucije koja djeluje i kao pravni savjetnik vlade i kao sudija u sporovima između građana i države, kada sadašnji čelnik u maju navrši obaveznu starosnu granicu od 68 godina.

„Upravno pravo nije dječja igra, ono se bavi sporovima oko imigracije, javnog reda, policije… svim temama koje su izuzetno zapaljive“, rekao je Morel. Unutar EU, vlade žele da pregovore o sljedećem sedmogodišnjem budžetu zaključe prije 2027, rekao je jedan zvaničnik Evropskog parlamenta za Politico. U međuvremenu se otvara i rasprava o tome da li pokušati da se produži mandat Antonija Košte na mjestu predsjednika Evropskog savjeta prije njegovog isteka, koji dolazi ubrzo nakon predsjedničkih izbora u Francuskoj, naveo je isti zvaničnik. „To će sigurno postati pitanje“, rekao je. „Potrebna je jednoglasnost, a [Viktor] Orban, ako i dalje bude na vlasti, i Česi su u istoj političkoj grupi kao Le Pen“.