Ravnopravan pristup tržištu rada EU za Crnogorce?

Sa datumom ulaska Crne Gore u Evropsku uniju (EU) počinje da važi sloboda kretanja radnika, međutim, to ne garantuje automatski ravnopravan pristup tržištu rada za crnogorske državljane. Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objašnjava da će stav država članica prema zapošljavanju crnogorskih radnika zavisiti od snage bilateralnih odnosa, regionalne stabilnosti i zajedničkih interesa.

U Nacrtu programa pristupanja Crne Gore EU 2026–2027. navodi se da radnik iz članice EU prilikom selidbe u drugu članicu ima određena prava, poput prava na rad bez radne dozvole, osim za radnike iz novih članica koje su podložne prelaznim periodima. Države članice mogu, prilikom pristupanja novih članica, uvesti ograničenja, odnosno prelazne rokove, kako bi se izbjegli poremećaji na tržištima rada. Moguća ograničenja su po principu 2+3+2, što podrazumijeva početno ograničenje od dvije godine, sa mogućnošću produženja za još tri, a zatim dodatne dvije godine, ukoliko postoje opravdani razlozi.

Ministarstvo rada vjeruje da, imajući u vidu postignuti nivo usklađenosti, države članice neće imati potrebu da traže uvođenje tranzicionih perioda za Crnu Goru. Evropska komisija je obavijestila Crnu Goru da se zatvaranje Poglavlja 2 (Sloboda kretanja radnika) očekuje u drugom kvartalu 2026. godine. "Crna Gora treba da pokaže adekvatne strukture i kapacitete za sprovođenje pravne tekovine u dijelu slobode kretanja radnika do pristupanja EU", istaknuto je iz Vlade.

Ministarstvo također navodi da se realno očekuje da će zahtjevi za prelaznim ograničenjima biti minimalni ili da će izostati, imajući u vidu liberalizaciju tržišta rada u EU i rastuću potražnju za radnom snagom. Svaka država članica ima pravo da zatraži tranzicione mjere, a ukoliko do njih dođe, taj period bi trebao biti iskorišćen za prilagođavanje crnogorskog tržišta rada i jačanje konkurentnosti radne snage.

"Cilj nam je da, osim zadržavanja kvalifikovanih radnika u zemlji, stvorimo uslove za privlačenje radnika iz drugih država članica EU. Ulaskom Crne Gore u EU, dobićemo pristup jedinstvenom evropskom tržištu, što će biti snažan podsticaj za ekonomski razvoj", poručuju iz Ministarstva. Oni naglašavaju da je Crna Gora ispunila zahtjeve u vezi sa usklađivanjem zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU, kao i administrativne i institucionalne uslove koje je definisala Evropska komisija.

Ministarstvo posebno ističe dobre odnose sa Hrvatskom, Slovenijom, Njemačkom i Austrijom, za koje smatraju da igraju značajnu ulogu u pregovaračkom procesu. "Konstruktivan pristup ovih država može biti ključan za uspješan završetak pregovora u Poglavlju 2", naglašavaju. Istovremeno, ukazuju na to da pojedine države članice mogu razmatrati Crnu Goru u širem regionalnom kontekstu prilikom otvaranja svojih tržišta rada.

Crna Gora nastavlja sa sprovođenjem reformi u okviru Poglavlja 2, jer jačanjem konkurentnosti stvara uslove za brži pristup kvalifikovane radne snage tržištu EU. Bez obzira na eventualne tranzicione periode, kontinuirano sprovođenje reformi potvrđuje da je Crna Gora lider među zemljama kandidatima i da je pozicionirana kao buduća 28. članica EU do 2028. godine.

Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević nedavno je u intervjuu za Pobjedu navela da Crna Gora već komunicira listu prelaznih razdoblja sa Evropskom komisijom. "Ta razdoblja su pažljivo identifikovana u oblastima u kojima je za potpunu primjenu evropskih standarda potrebno dodatno vrijeme i prilagođavanja", izjavila je. Cilj prelaznih perioda nije odlaganje obaveza, već osiguranje održive primjene evropskih pravila uz očuvanje stabilnosti sistema.

Primjer Hrvatske može biti poučan za Crnu Goru. Hrvatska je pristupila EU 2013. godine, a njenim građanima su neka tržišta rada otvorena odmah, dok su za druge bile potrebne radne dozvole. Ograničenja su postepeno ukidana, a Njemačka je 2015. godine potpuno otvorila svoje tržište rada. Crna Gora ima određeni nivo spremnosti za slobodu kretanja radnika, a preporuke Evropske komisije za dalji napredak ostaju relevantne.