Nova era međunarodnih odnosa

U novom svjetskom poretku, koji se oblikuje pod uticajem moćnijih država, suverenitet i teritorijalni integritet gube na značaju. Ovaj koncept, koji je nekada bio temelj međunarodnih odnosa, danas se suočava s izazovima kojima se države moraju prilagoditi kako bi preživjele. Kako se kaže, oni koji ne mogu da se suprotstave moćnijima, preostaje im da prihvate pravila igre, nadajući se da ih velike sile neće zaboraviti.

Prvi aprilski dan 1951. godine u Vašingtonu je označio ključni trenutak u formiranju novog svjetskog poretka. Njemački kancelar Konrad Adenauer, u svojoj 75. godini, susreo se s predsjednikom SAD Harryjem Trumanom. Ovaj susret, iako bez emotivne srdačnosti, postavio je temelje za povezivanje Evrope i SAD. Američki mediji su Adenauera doživjeli kao "tvrdog realistu", što je dodatno naglašavalo njegovu odlučnost da prihvati NATO okvir i američko vojno prisustvo u Evropi.

Ovaj susret je označio ulazak u novu eru međunarodnih odnosa, gdje su savezništva, suparništva i neizvjesnost postali norma. Hladni rat je dodatno učvrstio jedinstvo među partnerima, uključujući mnoge evropske države u transatlantski savez. Borba protiv terorizma i brojne krize u Bliskom Istoku ukazale su na važnost zajedničkog djelovanja saveznika.

Međutim, savezništvo zasnovano na NATO-u i EU suočava se s brojnim problemima, uzrokovanim različitim nacionalnim interesima. Ove tenzije postale su očigledne tokom rata u Iraku 2003. godine i ruske aneksije Krima, što je simbolizovalo razgradnju postojećeg svjetskog poretka. Krize poput rata u Gazi i ruske agresije na Ukrajinu dodatno su opteretile odnose među partnerima.

Dolazak predsjednika Donalda Trampa u Ovalni kabinet označio je promjenu – ne rekonstrukciju, već izgradnju novog svjetskog poretka pod uticajem ekonomskih i geostrateških interesa SAD. Euroatlanticizam se povlači, dok međunarodno pravo postaje slovo na papiru, a multilateralizam nestaje u vrtlogu interesa velikih sila.

U ovom novom poretku nema mjesta za suverenitet i teritorijalni integritet. Kako se sve više govori o novom kolonijalizmu, koji se razlikuje od starog po manjem broju kolonizatora, postavlja se pitanje kakav je međunarodni poredak danas. On je tripolaran, sa centrom u Vašingtonu, prožet hladnoratovskom podjelom sfera uticaja.

Evropa se, pesimistički gledano, nalazi na margini ovog novog poretka. Ipak, optimističniji pristup sugeriše da bi EU mogla iskoristiti ovu priliku da pokaže svoju snagu kao zajednica država. Samo kroz jasno razumijevanje svojih potencijala, Evropa može opstati i odgovoriti na nove izazove koje donosi ovaj složeni međunarodni kontekst. Adenauerova vizija svijeta ostaje značajna, ali se mora prilagoditi novim realnostima.