Zapadne zemlje se plaše trećeg svjetskog rata, pokazuje istraživanje

Zapadne zemlje sve više vjeruju da svijet ide ka globalnom ratu, pokazuju rezultati istraživanja POLITICO Poll, koji detaljno opisuju rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba. U svih pet anketiranih država, SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Njemačka, velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto.

Izbijanje trećeg svjetskog rata američki, kanadski, francuski i britanski ispitanici smatraju vjerovatnijim nego nevjerovatnim u narednih pet godina. Udio birača koji predviđaju novi globalni sukob naglo je porastao otkako je nezavisna agencija Public First postavila to pitanje u martu 2025. godine. „Promjena stavova zapadne javnosti za manje od godinu dana odražava dramatičan pomak ka nesigurnijem svijetu, u kojem se rat doživljava kao vjerovatan, a savezi kao nestabilni“, rekao je Seb Rajd, rukovodilac istraživanja u agenciji Public First.

Međutim, POLITICO Poll je takođe pokazao ograničenu spremnost zapadne javnosti na odricanja radi većih vojnih izdataka. Iako u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Njemačkoj i Kanadi postoji široka načelna podrška povećanju budžeta za odbranu, ta podrška naglo opada kada građani saznaju da bi to moglo značiti veće državno zaduživanje, smanjenje drugih javnih usluga ili povećanje poreza. „Naše istraživanje pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje liderima odriješene ruke za velika ulaganja u odbranu“, rekao je Rajd.

Rezultati, zasnovani na anketama sprovedenim među više od 2.000 birača u svakoj zemlji u periodu od 6. do 9. februara, jasno pokazuju izazove sa kojima se suočavaju lideri NATO-a dok pokušavaju da ojačaju bezbjednost u vrijeme ograničenih javnih finansija. Ta dilema će oblikovati razgovore političara iz cijelog svijeta dok putuju u Njemačku na godišnju Minhensku bezbjednosnu konferenciju, koja počinje danas.

Bez naznaka skorog završetka četvorogodišnjeg totalnog rata Rusije protiv Ukrajine, kao i uz vojne akcije SAD u Iranu, Siriji, Venecueli i Africi tokom mandata predsjednika Donalda Trampa, mnogi birači vide rastući rizik od globalnog sukoba. Taj trend je posebno izražen u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje 43 odsto građana smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ do 2031. godine, u odnosu na 30 odsto u martu 2025. Skoro polovina Amerikanaca, 46 odsto, vjeruje da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ do 2031, što je porast u odnosu na 38 odsto prošle godine.

Od pet zemalja obuhvaćenih istraživanjem, jedino građani Njemačke u većini smatraju da treći globalni rat nije vjerovatan u narednih pet godina. Kada je riječ o tome da li će pojedine zemlje učestvovati u vojnim akcijama, ispitanici u SAD najčešće vjeruju da će njihova zemlja biti u ratu u narednih pet godina, a zatim slijede ispitanici iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske. To ukazuje da su nuklearne sile unutar NATO-a možda spremnije na sukob od drugih država, te da Trampov imidž „predsjednika mira“ ne uvjerava birače kod kuće.

Najmanje jedna trećina građana u SAD, Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj i Kanadi smatra da je vjerovatno ili vrlo vjerovatno da će u narednih pet godina u nekom ratu biti upotrijebljeno nuklearno oružje. Rusija se doživljava kao najveća prijetnja miru u Evropi, dok Kanađani Ameriku pod vođstvom Trampa vide kao najveću prijetnju bezbjednosti. U Francuskoj, Njemačkoj i Ujedinjenom Kraljevstvu, kao druga najveća prijetnja navode se SAD, i to znatno češće nego Kina.

Većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi smatra da njihova zemlja treba da troši više na odbranu, pri čemu je taj stav najizraženiji u Ujedinjenom Kraljevstvu i Kanadi. Međutim, ključno pitanje je kako to finansirati. POLITICO Poll je pokazao da podrška većim izdvajanjima za odbranu opada kada se građani suoče s pitanjem da li bi se ta sredstva obezbijedila smanjenjem drugih budžetskih stavki, dodatnim državnim zaduživanjem ili povećanjem poreza. Prema rezultatima, javnost u Francuskoj i Njemačkoj sada je manje sklona da podrži veće budžete za odbranu ako to podrazumijeva određene kompromise, nego što je bila prošle godine.

U Njemačkoj je potrošnja na odbranu među najmanje popularnim namjenama budžetskog novca, ispred jedino izdvajanja za pomoć inostranstvu. Tokom 2025. godine, 40 odsto francuske i 37 odsto njemačke javnosti izjavilo je da bi podržalo povećanje izdvajanja za odbranu kada se pomenu kompromisi. Ove godine ta podrška je pala na svega 28 odsto u Francuskoj i 24 odsto u Njemačkoj. U objema zemljama sada je veća vjerovatnoća da će se građani usprotiviti povećanju potrošnje na odbranu kada moraju razmotriti kako će se ti troškovi pokriti.

POLITICO Poll je takođe pokazao značajan skepticizam javnosti prema ideji formiranja stalne vojske EU pod jedinstvenom centralnom komandom, prijedlogu koji je pominjala Evropska komisija. Tu ideju podržava svega 22 odsto građana u Njemačkoj i 17 odsto u Francuskoj. Obavezno služenje vojnog roka najviše podrške ima u Njemačkoj i Francuskoj, gdje približno polovina građana podržava tu ideju.