Evropska komisija pod pritiskom zbog odmrzavanja 10 milijardi eura za Mađarsku

Evropska komisija treba da povuče svoju odluku iz 2023. godine o odmrzavanju 10 milijardi eura za Mađarsku, smatra viša pravna savjetnica najvišeg evropskog suda. Sud pravde Evropske unije razmatra tužbu Evropskog parlamenta u kojoj se navodi da je Komisija prekršila sopstvena pravila kada je u decembru 2023. godine odmrzla sredstva, koja su prethodno bila blokirana zbog zabrinutosti u vezi sa vladavinom prava.

Poslanici Evropskog parlamenta optužuju Komisiju za politički oportunizam, tvrdeći da je odluka donijeta uoči ključnog samita lidera EU, kada je bilo od presudne važnosti da mađarski premijer Viktor Orban pristane na saradnju oko slanja pomoći Ukrajini. Pravno mišljenje nezavisne pravne savjetnice Tamare Ćapete, kojim se predlaže poništavanje odluke Komisije, poslužiće sudijama kao smjernica prilikom donošenja konačne presude, koja se očekuje za nekoliko mjeseci.

Nezavisni pravni savjetnici nijesu sudije, već stručnjaci koji pomažu Sudu u složenim slučajevima. Mišljenje dolazi u osjetljivom političkom trenutku, dok Orban zaostaje u anketama pred izbore zakazane za april u Mađarskoj. Lideri EU već mjesecima izbjegavaju oštrije poteze prema Budimpešti, jer se boje da bi svaki pritisak na Orbana mogao biti iskorišćen u predizbornoj kampanji. "Ovo nam zaista nije trebalo uoči izbora", rekao je jedan diplomata EU, koji je želio da ostane anoniman.

U izjavi za briselski Politico, portparol Komisije naveo je: "Smatramo da je sporna odluka Komisije zasnovana na temeljnoj procjeni, posebno reformi koje je Mađarska sprovela kako bi otklonila nedostatke u pravosudnom sistemu." Orban nije komentarisao mišljenje po dolasku na samit lidera EU u Belgiji, dok je njegov politički direktor, Balaš Orban, poručio da je mišljenje posljedica protivljenja Mađarske pristupanju Ukrajine EU.

Sud radi na ovom predmetu od marta 2024. godine, kada je Parlament podnio tužbu. Ćapeta navodi da je Komisija "pogrešno" primijenila sopstvene kriterijume u vezi sa vladavinom prava kada je odobrila sredstva prije nego što su reforme mađarske vlade bile u potpunosti sprovedene. Takođe je ocijenila da Komisija nije sprovela "odgovarajuću procjenu reformi" koje se odnose na nezavisnost Vrhovnog suda Mađarske, kao i načina imenovanja sudija Ustavnog suda, što su ključna pitanja koja su istakla poslanici Parlamenta.

Nezavisna pravna savjetnica kritikovala je i nedostatak transparentnosti, navodeći da Komisija nije pružila jasne argumente za odluku o odmrzavanju sredstava. "Komisija duguje objašnjenje ne samo Mađarskoj, već i građanima Evropske unije u cjelini", navodi se u saopštenju Suda. Ipak, nije podržala tvrdnje Parlamenta da je Komisija zloupotrijebila svoja ovlašćenja, a Ćapeta je ocijenila da Komisija nije uzela u obzir sporni Zakon o zaštiti suvereniteta u mađarskom parlamentu.

U zasebnom pravnom mišljenju objavljenom danas, Sud je utvrdio da taj zakon krši pravo EU jer ograničava "više osnovnih sloboda". Rene Repazi, njemački poslanik Evropskog parlamenta, izjavio je da bi poništavanje odluke značilo da Komisija treba da "zatraži povraćaj novca". "Ako Mađarska ne vrati novac, Komisija može umanjiti druge isplate na koje Mađarska ima pravo, u iznosu koji je dužna da vrati", rekao je Repazi.

Kada bude donijeta, presuda Suda postaviće presedan u pogledu diskrecionih ovlašćenja Komisije prilikom procjene kršenja vladavine prava od strane država članica, posebno u kontekstu Uredbe o zajedničkim odredbama. Komisija se branila tokom ročišta u oktobru 2025. godine, navodeći da su unaprijed definisane tehničke "prekretnice" u vezi sa rješavanjem pitanja nezavisnosti pravosuđa formalno ispunjene od strane Budimpešte. Međutim, mišljenje nezavisne pravne savjetnice prihvata argumente pravnog tima Parlamenta da je Komisija trebalo da sagleda širu sliku sistemskih nedostataka u oblasti vladavine prava u Mađarskoj.

Danijel Frojnd, poslanik Zelenih u Evropskom parlamentu, izjavio je da je mišljenje "ozbiljan ukor Komisiji" i da, ako Sud u konačnoj presudi bude slijedio ovo obrazloženje, to bi predstavljalo pobjedu vladavine prava u Evropi. On je dodao da mišljenje "potvrđuje ono na šta Evropski parlament već dugo upozorava: odmrzavanje 10 milijardi eura za mađarsku vladu bilo je nezakonito i politički motivisano. Takvim postupanjem Komisija je dovela u pitanje sopstveni kredibilitet."

"Sredstva EU smiju se isplaćivati samo kada primalac poštuje zakon, evropske vrijednosti i vladavinu prava. Očekujemo da se Evropska komisija ubuduće pridržava tih principa. Mora prestati da dozvoljava da njome manipulišu autokrate poput Viktora Orbana", zaključio je Frojnd.