Krapović: NATO predstavlja temelj kolektivne bezbjednosti

Ministar odbrane Dragan Krapović učestvovao je na sastanku Sjevernoatlantskog savjeta koji je održan u sjedištu NATO u Briselu, a sastankom je predsjedavao generalni sekretar NATO Mark Rute. Ovaj susret bio je prilika da se razmotri stepen realizacije zaključaka sa Samita u Hagu, koji će u značajnoj mjeri doprinijeti nastavku jačanja kolektivne odbrane.

Kako navode iz resora odbrane, konstatovano je da, bez obzira na prirodu i opseg savremenih bezbjednosnih izazova, saveznice ostaju snažno posvećene temeljnim vrijednostima na kojima počiva Alijansa. Solidarnost, jedinstvo i odlučnost prilikom ispunjavanja zadataka sa NATO agende važan su preduslov očuvanja stabilnosti cjelokupnog evroatlantskog područja. Tokom susreta, posebna pažnja posvećena je nastavku unapređenja odvraćanja i odbrane, pa je razgovarano o daljoj implementaciji usvojenih koncepata, jačanju strukture snaga i prilagođavanju komandne strukture.

Razmatran je i napredak ostvaren u oblasti povećanja ulaganja u odbranu, a u svjetlu veoma ambicioznih odluka iz Haga. Razgovarajući o nastavku podrške Ukrajini, ministri su istakli da je uspostavljanje trajnog mira u ovoj zemlji od suštinskog značaja za širu transatlantsku bezbjednost. Ministar Krapović istakao je da nepredvidivost kretanja u globalnim bezbjednosnim okvirima ukazuje na neophodnost pune implementacije strateških odluka NATO lidera.

Kazao je i da u narednom periodu moramo primijeniti proaktivniji pristup odvraćanju i odbrani, budući da samo snažna i jedinstvena Alijansa može biti temelj kolektivne bezbjednosti. U tom kontekstu, on je naglasio važnost realizacije veoma zahtjevnog paketa Ciljeva sposobnosti, zahvaljujući kojem će se značajno unaprijediti saveznički kapaciteti, kako bi NATO bio sposoban da odgovori na sve potencijalne bezbjednosne izazove, u svim pravcima i domenima.

Govoreći o novim obavezama usaglašenim u Hagu, Krapović je još jednom potvrdio odlučnost naše zemlje da nastavi sa trendom rasta izdvajanja za potrebe odbrane. Naveo je da će Crna Gora ove godine izdvojiti najmanje 2% BDP-a za odbranu, od čega će značajan udio sredstava biti usmjeren za potrebe modernizacije i opremanje Vojske.

Osvrnuvši se na bezbjednosne prilike na istočnom krilu Alijanse, podsjetio je na kontinuirani angažman naših pripadnika u borbenim grupama u Letoniji i Bugarskoj. Kada je riječ o Ukrajini, ministar je istakao da od početka rata pružamo pomoć ovoj zemlji, što će se nastaviti i u predstojećem periodu, u skladu sa potrebama, procjenom stanja na terenu i našim kapacitetima.