Bogdanović: BOK upozoravao na slabosti pravosuđa, odgovornost ne može na policiju

Boris Bogdanović ističe da je Biro za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora kontinuirano upozoravao na ozbiljne slabosti pravosuđa, tražeći hitne zakonske izmjene. On naglašava da se odgovornost ne može prebacivati isključivo na policiju.

Generalni sekretar i šef Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da se već dvije godine unazad kroz rad i javna saopštenja Biroa za operativnu koordinaciju organa obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK), na čijem je čelu zamjenik premijera Aleksa Bečić, kontinuirano upozorava na ozbiljne i sistemske slabosti u funkcionisanju pravosuđa.

Kako navodi, ukazivano je prije svega na nedonošenje prvostepenih presuda u zakonskim rokovima, procesne zloupotrebe i neadekvatno postupanje sudova u slučajevima kršenja mjera nadzora, uz jasan zahtjev za hitnim i cjelovitim zakonskim izmjenama. Bogdanović ocjenjuje da je zabrinjavajuće što pojedini predstavnici pravosudnih organa danas javno izražavaju čuđenje upravo u vezi sa problemima na koje je BOK, kako tvrdi, sistematski i pravovremeno ukazivao.

„To ne predstavlja samo institucionalni propust, već potvrdu da su upozorenja bila opravdana i da je izostala adekvatna reakcija onih koji su za to bili nadležni

, poručio je. Podsjetio je na zaključke sa sedme sjednice BOK-a iz novembra 2024. godine, kada je, kako navodi, apelovano na hitno razmatranje i usvajanje izmjena Zakonika o krivičnom postupku radi povećanja vremenskog okvira za pritvor, ali i sprovođenja cjelovitih izmjena kako bi se spriječile procesne zloupotrebe i obezbijedila efikasnost sudskih postupaka.

„Biro je potencirao i činjenicu neadekvatnog postupanja pravosudnih organa prilikom kršenja mjera nadzora izrečenih okrivljenim licima, zbog čega s obzirom na trenutnu zakonsku regulativu, Biro insistira da se kroz oblast krivičnog zakonodavstva kršenje mjera nadzora normira kao obavezan osnov za određivanje pritvora, odnosno na način koji će podrazumijevati sankcionisanje okrivljenog kroz normiranje kršenja mjera zabrane kao posebnog krivičnog djela

, navodi se u tom zaključku, prenio je Bogdanović.

Podsjetio je i da je na devetoj sjednici BOK-a u aprilu iste godine ponovljen apel za hitne izmjene zakona, uz ocjenu da nedonošenje prvostepenih presuda u roku od tri godine, neefikasnost sudskih procesa usljed procesnih zloupotreba i neadekvatno postupanje u slučajevima kršenja mjera nadzora predstavljaju bezbjednosni izazov. Bogdanović je poručio da su problemi prepoznati na vrijeme i javno artikulisani, te da je umjesto preusmjeravanja odgovornosti potrebno otvoreno priznati institucionalne slabosti i hitno pristupiti njihovom otklanjanju.

„Zbog bezbjednosti građana i integriteta pravnog sistema, očekujemo odgovorno postupanje svih nadležnih institucija, prvenstveno pravosudnih, bez političkog ili institucionalnog skretanja pažnje sa stvarnih uzroka problema