Bajramspahić: Kriminalci vraćaju kapital, država ne prati novac

Dina Bajramspahić upozorava na manjkavost crnogorskog sistema i političke uticaje koji dovode do slabih kompetencija službenika. Ona ističe da je IBAR bio politički kompromis, a ne rezultat reformi.

U razgovoru za Standard, istraživačica javnih politika Dina Bajramspahić postavlja ključna pitanja o stanju u crnogorskom pravosudnom sistemu i evropskim integracijama. Ona naglašava da su kriminalci u Crnoj Gori sposobni da se vrate kapitalu jer država ne prati novac, a cijeli sistem je manjkav i osjetljiv na političke uticaje.

Bajramspahić, koja se bavi analizom procesa evropskih integracija, ističe da je dobivanje IBAR-a (Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila) u junu 2024. predstavljeno kao značajan korak ka evropskoj budućnosti Crne Gore. Međutim, ona ukazuje na to da je ključna razlika između usvajanja i implementacije reformi i da je pravi test pred Crnom Gorom još uvijek pred njom.

Ona objašnjava da je IBAR bio “poklon” koji je imao za cilj motivisanje vladajuće većine da se fokusira na evropski put. Sjetila se da je ovaj politički potez bio ponuđen i prethodnoj vladi, ali je njihova agenda bila usmjerena ka drugim prioritetima, što je rezultiralo gubitkom četiri godine u pregovorima. Zastoj je trajao od juna 2020. do juna 2024., a Bajramspahić smatra da je IBAR pokušaj EU da vrati Crnu Goru na pravi put.

Ona ukazuje na to da su usvojeni zakoni i strategije, na osnovu kojih je dobijen IBAR, još uvijek nedovoljno implementirani. Primjera radi, naglašava da su medijski zakoni i dalje manjkavi, a jaz između usvajanja i implementacije ostaje. Bajramspahić upozorava da će se efekti ovih zakona tek vidjeti i da su mnogi usvojeni bez adekvatnog razmatranja.

Na pitanje o mogućim neispunjenim obavezama, Bajramspahić napominje da je vlada brzo mogla proglasiti da su svi uslovi zadovoljeni, ali je to daleko od stvarnosti. Ona upozorava da EU sada gleda na proces proširenja iz drugačije perspektive, što može dovesti do promjena u kriterijumima koji se postavljaju Crnoj Gori. Prema njenim riječima, bolje je biti član EU sa manjkavim reformama nego ostati izvan EU bez ikakvih mehanizama za ispravku.

Bajramspahić također iznosi stav o visokoj korupciji, ističući da nije jasno koliko je

potrebno da bi se uvjerile države članice EU. Ona smatra da je politička komponenta ovog procesa ključna i da odluke zavise od trenutnih okolnosti, dok ne postoji fiksna lista kriterijuma za borbu protiv korupcije.

Na kraju, ona se osvrće na probleme unutar pravosudnog sistema, ističući da nema jedinstvenog uskog grla, već da su svi dijelovi lanca krivičnog pravosuđa osjetljivi na političke uticaje. Bajramspahić upozorava da bez praćenja novca, Crna Gora neće moći da pobijedi u borbi protiv organizovanog kriminala.