Dodik u Bijeloj kući: obuzdavanje ili rehabilitacija?

Milorad Dodik, bivši lider bosanskih Srba, posjetio je Bijelu kuću nakon ukidanja američkih sankcija, gdje je razgovarao o nezavisnosti Republike Srpske. Njegove izjave i sastanci sa američkim zvaničnicima podižu pitanje o budućem statusu tog entiteta i njegovim političkim ambicijama.

0
Dodik u Bijeloj kući: obuzdavanje ili rehabilitacija?

U petak, Milorad Dodik, bivši lider bosanskih Srba, posjetio je Bijelu kuću gdje se sastao sa portparolkom predsjednika Donalda Trampa, Kerolin Levit. Ova posjeta dolazi nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Dodiku, koje su mu bile nametnute zbog korupcije i podsticanja separatizma. Dodik je u intervjuu za 'Fajnenšl tajms' izrazio svoja 'velika očekivanja' od Trampa, naglašavajući da ga ohrabruje predsjednikova osuda ranijih pokušaja izgradnje država u inostranstvu.

“Kada on kaže ‘Amerika na prvom mjestu’, to nas ohrabruje da kažemo ‘Republika Srpska na prvom mjestu’”, rekao je Dodik. Tokom sastanka, on je ponovio svoje pozive na nezavisnost Republike Srpske, ističući da traži podršku za definisanje statusa ovog entiteta. Trampova administracija ukinula je sankcije u oktobru prošle godine nakon što je Dodik pristao da poštuje odluku Suda BiH i povuče se sa funkcije predsjednika Republike Srpske.

Dodikova posjeta Vašingtonu ukazuje na njegovu odlučnost da ostane aktivan u politici i nastavi sa svojim separatističkim težnjama, što bi moglo ugroziti stabilnost multietničke Bosne i Hercegovine. On je u intervjuu za 'Fajnenšl tajms' kritikovao Dejtonski mirovni sporazum, nazivajući ga nepopravljivim, i izrazio nezadovoljstvo prema visokom predstavniku Kristijanu Šmitu, tvrdeći da on 'nema legitimitet' u zemlji.

Ono što je posebno zanimljivo je da je delegacija bosanskih Srba tokom posjete dijelila letke sa naslovom 'Sukob civilizacija u Bosni i Hercegovini', prizivajući tezu Samjuela Hantingtona o kulturnim i vjerskim podjelama. Ove tvrdnje o progonu hrišćana imaju značajan odjek u Trampovoj administraciji, koja je odredila odbranu hrišćana kao jedan od svojih prioriteta.

Džin Šahin, američka senatorka i vodeća demokrata u Odboru za spoljne odnose, izjavila je da bi Trampova administracija trebalo da se 'stidi' odluke o ukidanju sankcija Dodiku, naglašavajući da on podriva integritet Dejtonskog sporazuma. Majkl Marfi, bivši američki ambasador u BiH, dodao je da Dodik sada 'osjeća dodatno ohrabrenje' zbog te odluke, a njegova retorika može ohrabrivati etnonacionaliste širom regiona.

Tokom prošle godine, Republika Srpska je potpisala ugovore sa lobistima bliskim Trampovoj administraciji, pokušavajući da predstavi Dodika kao balkanskog Trampa. Dodik se složio s tim prikazom, tvrdeći da imaju zajedničke neprijatelje, poput 'globalističke liberalne elite'. Njegova delegacija boravila je u Vašingtonu povodom Nacionalnog molitvenog doručka, događaja kojem je prisustvovao i Donald Tramp.

Nakon povratka, Dodik je izjavio da su se sastali sa 14 kongresmena i drugim važnim političkim figurama. On je istakao da je 'propao plan rušenja Srpske' i naglasio da će nastaviti borbu za samostalnost ovog entiteta. Takođe, dodao je da postoji ideja o uvođenju sankcija visokom predstavniku Šmitu.

Stejt department nije odgovorio na upit 'Fajnenšl tajmsa' o Dodikovoj posjeti. Zvaničnik Bijele kuće je rekao da je sastanak trajao deset minuta i da su razmijenjene kurtoazne poruke. Posjeta se dešava nekoliko dana prije ponavljanja predsjedničkih izbora u Republici Srpskoj, gdje je Dodik nazvao pobjedu Siniše Karana 'zagrijevanjem' za opšte izbore u oktobru.

Na kraju, Dodik je ponovo istakao 'pravo naroda na samoopredjeljenje', naglašavajući da je samostalnost Republike Srpske politički cilj vlasti. Kako navodi Ćerimagić, Dodik želi da primora međunarodnu zajednicu da ponovo pregovara o Dejtonskom sporazumu, što bi moglo značajno uticati na budućnost ovog regiona.

Pročitaj još

Žugić odbacio optužbe o isticanju neodgovarajuće zastave

Radoš Žugić, predsjednik Opštine Žabljak, negirao optužbe o isticanju druge zastave, ističući da je jedina zastava koju je postavio državna i opštinska. On naglašava važnost istine i odgovornosti u javnom diskursu.

Žugić odbacio optužbe o isticanju neodgovarajuće zastave

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.