Crna Gora može zatvoriti poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. uz rezultate

Crna Gora je tokom protekle godine uradila značajan posao u reformisanju pravosudnog, antikorupcijskog i medijskog zakonodavstva, jačanju institucija i ostvarenju mjerljivih rezultata u tim oblastima, čime je potvrdila dosljednost svojoj ambiciji da 2028. postane punopravna članica EU. Ova ocjena je iznijeta na petnaestom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i bezbjednost između Crne Gore i Evropske komisije, koji se održava danas i sjutra u Podgorici.

U saopštenju Ministarstva evropskih poslova (MEP), naglašeno je da bi se zaokružio reformski zamah i ispunili uslovi za zatvaranje poglavlja 23 i 24 do kraja 2026. godine, neophodno je osigurati saradnju svih političkih i društvenih činilaca i manifestovati rezultate, posebno na polju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Sastanak je otvorila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević, uz prisustvo šefa Delegacije EU u Crnoj Gori, ambasadora Johana Satlera, kao i potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivice.

Gorčević je istakla važnost ovog Pododbora, naglašavajući da se Crna Gora nalazi u završnici pregovaračkog procesa. Ona je dodala da ovaj sastanak predstavlja ključnu tačku provjere stvarne spremnosti da se reformski proces u oblasti vladavine prava dovede do kraja, te da Vlada i Skupština ostaju čvrsto posvećene sprovođenju tih reformi. "Crna Gora je danas pravednije i otpornije društvo. Infiltracija i povezanost organizovanih kriminalnih grupa sa institucijama, koja je u prošlosti bila na zabrinjavajućem nivou, danas više nije naša realnost", kazala je Gorčević.

Ona je napomenula da je u oblasti pravosuđa uspostavljen snažan i koherentan strateški okvir kroz usvajanje Strategije reforme pravosuđa, Strategije digitalizacije pravosuđa i Strategije za procesuiranje ratnih zločina. "Intenzivno se radilo i na normativnim reformama, kroz izmjene ključnih sistemskih zakona, uključujući Zakonik o krivičnom postupku, Krivični zakonik, Zakon o sudovima, Zakon o Ustavnom sudu, Zakon o zaradama nosilaca pravosudnih funkcija i Zakon o Specijalnom državnom tužilaštvu", dodala je ona.

Gorčević je također istakla da su rezultati vidljivi i u praksi. "Efikasnost sudova u 2025. godini povećana je za oko 10 procenata, pri čemu je stopa riješenosti predmeta porasla sa 92,32% u 2024. na 102,33% u 2025. godini. Ustavni sud je do marta 2025. riješio gotovo sve predmete starije od tri godine i sada se fokusira na predmete iz 2024. i 2025. godine", izjavila je Gorčević, naglašavajući da vladavina prava i borba za pravdu nijesu procesi koji se završavaju ulaskom u Evropsku uniju.

Ambasador Satler je naglasio da je važno da Crna Gora nastavi sa mjerljivim rezultatima, te da će na tom putu imati podršku Evropske unije. "Crna Gora je postavila ambiciozan cilj da zatvori poglavlja 23 i 24 do kraja godine, što se može postići samo kontinuiranim fokusom na sprovođenje i postizanje konkretnih rezultata", kazao je on.

Potpredsjednik Vlade Momo Koprivica ponovio je da je cilj u ovoj godini završetak započetih reformi, konstatovajući da je crnogorsko društvo pokazalo snagu u realizaciji EU agende. "Borba protiv korupcije predstavlja ključni segment jačanja institucija kako bi one efikasno služile građanima", rekao je Koprivica, dodajući da Vlada Crne Gore pruža kontinuiranu podršku pravosuđu.

Sastanku su prisustvovali i visoki zvaničnici, uključujući predsjednicu Ustavnog suda Snežanu Armenko, predsjednicu Vrhovnog suda Valentinu Pavličić, ministra pravde Bojana Božovića, ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića, ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeku, vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, specijalnog državnog tužioca Vladimira Novovića i VD direktora Agencije za sprečavanje korupcije Dušana Drakića, kao i brojni predstavnici međunarodne zajednice.