Scenariji integracije Crne Gore u EU: Pozitivni i negativni aspekti

Crna Gora se suočava sa važnim pitanjima oko svoje integracije u Evropsku uniju, a Milan Popović u svom tekstu naglašava da tekuće i naredne godine mogu biti odlučujuće za našu zemlju. Ovaj proces nije samo političkog karaktera, već i odraz globalnih promjena koje se dešavaju na svjetskoj sceni.

Popović se osvrće na teoriju Imanuela Volerstina, koji predviđa da će trenutni interregnum trajati do oko 2050. godine, što predstavlja period velike tranzicije između dva historijska sistema. U tom kontekstu, uspješna integracija Crne Gore u EU mogla bi pomoći zemlji da se suoči sa izazovima koji dolaze.

Međutim, autor upozorava da EU nije bez problema, naglašavajući da i ona pati od fenomena kao što su agresivni trampizam i savremeni fašizam, ali da su ti problemi manje izraženi nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Ovaj kontekst daje dodatnu težinu izboru EU za Crnu Goru, posebno s obzirom na to da postoji određeni konsenzus među političkim akterima o ovom pitanju.

U posljednjih nekoliko godina, Crna Gora je postigla napredak u pogledu integracija, s obzirom na to da su čak i srpske stranke počele da prihvataju EU i NATO kao bitne aspekte unutrašnje i spoljne politike. Osvrćući se na nedavni slučaj Dragana Bojovića, koji je dao ostavku iz protesta zbog nestabilnosti unutar svoje stranke, Popović ističe da to može biti signal pozitivnog pomaka.

Međutim, ne treba zaboraviti ni na negativni scenario koji bi mogao nastati do 2030. ili 2050. godine, a koji podrazumijeva jačanje agresivnog trampizma i sličnih pokreta u Crnoj Gori. Iako su ovi scenariji zastrašujući, Popović se trudi da zadrži optimizam, naglašavajući da postoji prostor za promjenu i da Crna Gora može pronaći svoj put čak i u teškim vremenima.

Za više informacija o potencijalnim ishodima, autor preporučuje svoj novi hibridni roman, koji se bavi temama budućnosti i izazovima s kojima se suočavamo.