Skupština Crne Gore usvojila 25 zakona za 87 minuta

Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, za svega 87 minuta, usvojila 25 zakona, saopštili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT). Ova odluka izazvala je zabrinutost zbog mogućeg izostanka javne rasprave i transparentnosti u procesu donošenja propisa, a zamjenica izvršnog direktora CDT-a Milena Gvozdenović istakla je da evropske integracije ne smiju biti izgovor za ovakav način rada.

Gvozdenović je navela da ovi zakoni, zajedno sa propratnim materijalima, broje ukupno 4.457 stranica. "Odluka da se o ovim zakonima ne vodi rasprava u pojedinostima predstavlja još jedan korak u degradaciji parlamenta i demokratskih procedura", rekla je ona. Takođe je izrazila sumnju da su poslanici zaista pročitali zakone o kojima su glasali.

Na prvoj sjednici vanrednog zasijedanja usvojeno je 20 zakona na predlog Vlade, u trajanju od sat i 11 minuta, uz izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri poslanika opozicije. Druga sjednica, koja je trajala samo 16 minuta, rezultirala je usvajanjem još pet zakona na predlog poslanika.

Gvozdenović je naglasila da urušavanje uloge Skupštine dostiže novi vrhunac, posebno kada dio poslanika bez problema usvaja 25 zakona. Tokom sjednice, Gorčević je kazala da su to ključni evropski zakoni, ali Gvozdenović je dodala da su za dio poslanika ti zakoni nedovoljno važni da se o njima vodi ozbiljna rasprava.

Među zakonima o kojima se na plenumu nije čulo nalaze se Zakon o ljekovima sa 360 članova, Zakon o zaštiti potrošača sa 435 stranica propratnih materijala i Zakon o tržištu kapitala, kojem su dva dana prije sjednice dodana 32 Vladina amandmana na 189 stranica. Gvozdenović je istakla da ovakva praksa u pripremi i usvajanju zakona postaje modus operandi ovog saziva parlamenta.

Prema njenim riječima, negativna iskustva sa izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije i drugih propisa nijesu bila dovoljna opomena za Vladu i Skupštinu. Takođe, naglasila je da se zakoni i dalje ne pripremaju na vrijeme niti u transparentnom procesu, što je suprotno načelima demokratskog društva.

"Iako dio poslanika smatra da su ovakvim postupanjem 'položili' administrativni ispit brzine, njihova obaveza je da kroz raspravu omoguće građanima uvid u rješenja koja utiču na njihov svakodnevni život", istakla je Gvozdenović. Ona je zaključila da za građane nema nevažnih zakona i da evropske integracije ne smiju biti izgovor za donošenje propisa bez razgovora i uvažavanja stručnih mišljenja.