Premijer Grenlanda: Tramp i dalje želi kontrolu nad ostrvom

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp nastavlja da razmatra ideju o kontroli nad Grenlandom, kako je saopštio premijer te danske autonomne teritorije Jens-Frederik Nilsen. U govoru održanom u Inatsisartututu, grenlandskom parlamentu, Nilsen je podsjetio da je Tramp prvi put izrazio želju za kontrolom nad ovim ostrvom 2019. godine, a da je tu namjeru ponovio više puta tokom prošle godine.

"To, nažalost, i dalje važi i nije se promijenilo. Nedavno je odbačena mogućnost vojne operacije, ali se njegova vizija Grenlanda i njegovog stanovništva nije promijenila: Grenland mora biti povezan sa SAD i kontrolisan odatle", izjavio je Nilsen, govoreći o Trampovim aneksionističkim namjerama tokom vanredne debate u parlamentu o odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Nilsen je Trampove prijetnje opisao kao "neprihvatljive" i izrazio žaljenje zbog nesigurnosti koju su one stvorile među Grenlanđanima. "Nalakersuisut (Vlada Grenlanda) radi na zaštiti Grenlanda kakav poznajemo i opcija koje su stvorene. Grenland je nasljeđe za našu djecu i ne može se kupiti niti prodati", naglasio je Nilsen.

Grenlandski lider, koji je na čelu Vlade manje od godinu dana i okuplja umjereni pokret za nezavisnost, istakao je da Grenland nije sam i da uživa podršku evropskih zemalja. "U tom smislu važno je istaći da, iako se ovo direktno tiče Grenlanda, ima veze i sa budućnošću zaštite zapadnog svijeta i globalne demokratije", dodao je Nilsen.

Trampovo obnovljeno interesovanje za Grenland, koji smatra ključnim za bezbjednost Sjedinjenih Američkih Država, izazvalo je krizu unutar NATO-a i u odnosima sa nekoliko evropskih zemalja. Prijetnje o slanju vojnika na arktičko ostrvo dodatno su pogoršale situaciju. Nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom u Davosu, Tramp je izjavio da je preliminarni sporazum zadovoljio sve njegove zahtjeve.

Američke, danske i grenlandske diplomate započele su sastanke na visokom nivou kako bi razmotrile bezbjednosne probleme, iako su Kopenhagen i Nuk naglasili da suverenitet i teritorijalni integritet ostrva nijesu dovedeni u pitanje. "Dijalog je započet i Nalakersuisut (Vlada) će raditi na tome da dovede do konkretnih rezultata. Istovremeno ćemo jačati bliski dijalog sa zapadnim zemljama, zajedno sa Danskom, i raditi na još većoj saradnji sa Evropskom unijom", zaključio je Nilsen.

Grenland, sa nešto manje od 57.000 stanovnika i teritorijom od 2,2 miliona kvadratnih kilometara, od 2009. godine ima Statut o autonomiji koji uključuje pravo na samoopredjeljenje. Ova arktička teritorija se u velikoj mjeri oslanja na ribolov i godišnju finansijsku pomoć Danske, koja pokriva skoro polovinu njenog budžeta.