Đurišić: Zakon o ANB i Unutrašnjim poslovima bez mišljenja EU

Predlozi Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB) i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ponovo su na dnevnom redu crnogorske Skupštine, i to bez prethodnog mišljenja Evropske komisije, saopštila je Jovana Đurišić, urednica istraživačkih i digitalnih projekata Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

Kako je Đurišić navela, Evropska komisija još uvijek nije dala zeleno svjetlo za pomenute zakonske prijedloge, ali su se oni našli na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za 2. februar. "EK je u procesu razmatranja izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o ANB, a kada procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani", dodaje Đurišić.

Ona podsjeća da je proces usvajanja ovih zakona privremeno obustavljen u julu prošle godine, nakon ozbiljnih kritika stručne javnosti i NVO, ali da predlozi nikada nijesu formalno povučeni iz procedure. "Predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, tada je istakao da su predlozi skinuti sa dnevnog reda da bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima", ističe Đurišić.

Iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju objašnjenje o svrsi i obimu predloženih izmjena zakona, kao i omogućavanje komisiji da izvrši temeljnu analizu prije nego što se nastavi sa procedurom. "Svaka zakonodavna ili institucionalna promjena u ovoj oblasti mora se sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija", naglašava Đurišić.

Ona dodaje da su vlasti zanemarile apel iz Brisela, a najnoviji odgovor iz Evropske komisije potvrđuje da razmatranje zakona još traje. "Komisija trenutno razmatra izmjene i dopune zakona, a naše komentare dostavićemo crnogorskim vlastima nakon završetka procjena", poručili su iz EU.

Iz HRA su ranije tražili da se povuče Predlog zakona o ANB, ističući da se ovim zakonom ANB daju ovlašćenja da bez sudske odluke pristupa podacima iz evidencija državnih organa. Takođe, sporno je što ANB može tajno prikupiti podatke o elektronskoj komunikaciji korisnika bez sudskog naloga.

U vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, Đurišić naglašava da nije vršeno usklađivanje sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, a predlog zakona nije prošao javnu raspravu. "Pomenutim predlogom se predviđa da policijskim službenicima prestaje radni odnos ukoliko se utvrdi postojanje 'bezbjednosne smetnje', a ključnu ulogu u tom procesu imala bi komisija koju imenuje ministar", dodaje Đurišić.

Iz Instituta alternativa smatraju da zakonska rješenja ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a predložene izmjene su upućene po hitnoj proceduri, bez javne rasprave. S druge strane, predlagači tvrde da njihova rješenja predstavljaju pozitivna transpozicija evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem. Ipak, Đurišić ističe da ostaje nejasno kako će izgledati ova transpozicija kada Evropa još razmatra zakonska rješenja, a javnost upozorava na moguće ozbiljne povrede prava i procedura.

Zaključno, Đurišić ističe da se stiče utisak da preuranjeno guranje ovih zakona kroz Skupštinu predstavlja svjesno ignorisanje evropskih standarda, koje Crna Gora formalno tvrdi da slijedi.