Vlasti Crne Gore ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i Unutrašnjim poslovima na dnevnom redu

Predlozi Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost i izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ponovo su na dnevnom redu crnogorske Skupštine, zakazane za 2. februar, uprkos tome što Evropska komisija još nije dala zeleno svjetlo. Jovana Đurišić, urednica istraživačkih i digitalnih projekata, ističe da su stručna javnost i nevladine organizacije upozoravali na moguće kršenje prava i procedura.

Evropska komisija trenutno razmatra izmjene i dopune Zakona o unutrašnjim poslovima i Predloga Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost koje je dostavila crnogorska vlada. Kada procjene budu završene, mišljenja će biti dostavljena crnogorskoj strani. Ova rješenja su se ponovo našla na dnevnom redu Skupštine, uprkos prethodnim kritikama. Proces usvajanja zakona bio je privremeno obustavljen u julu prošle godine, a predsjednik Skupštine, Andrija Mandić, kazao je tada da su predlozi skinuti sa dnevnog reda kako bi se poboljšala komunikacija sa javnošću i međunarodnim partnerima.

Ipak, iz Brisela su ranije poručili da od Crne Gore očekuju odgovarajuće objašnjenje u vezi sa svrhom i obimom predloženih izmjena. Istaknuto je da se svaka zakonodavna ili institucionalna promjena mora sprovoditi kroz transparentan i inkluzivan proces javnih konsultacija, uz poštovanje svih zakonskih okvira i principa demokratskog nadzora.

Iz Evropske komisije su potvrdili da razmatranje zakona još traje i da će svoje komentare dostaviti crnogorskim vlastima tek nakon završetka procjena. Iz nevladine organizacije HRA ranije su tražili povlačenje Predloga zakona o ANB, ističući da bi predložena rješenja omogućila ANB pristup podacima bez sudske odluke, što bi moglo dovesti do ozbiljnih kršenja prava.

U vezi sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, kritike su se odnosile na nedostatak usklađenosti sa pravom EU i međunarodnim konvencijama, kao i na činjenicu da predlog nije prošao javnu raspravu. Predlozi zakona, koji su upućeni po hitnoj proceduri, nisu dobili saglasnost Evropske komisije, a predviđaju prestanak radnog odnosa policijskim službenicima ukoliko se utvrdi postojanje 'bezbjednosne smetnje'.

Predlagači zakona smatraju da su njihova rješenja pozitivan primjer transpozicije evropskih vrijednosti u domaći pravni sistem. Međutim, ostaje nejasno kako će se ove vrijednosti implementirati dok se zakonska rješenja još razmatraju u Briselu, a javnost upozorava na moguće ozbiljne posljedice po prava i procedure.