DNP progovorio glasom naroda o statusu jezika u Crnoj Gori

DNP je izlaskom iz Vlade i opštinske vlasti u Podgorici progovorio glasom naroda o statusu jezika u Crnoj Gori, što je potvrđeno i ocjenama predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, kao i Arno Gujona, uglednog francusko-srpskog političara. Milatović ističe da je odluka DNP-a "politički principijelna" i da se radi o "legitimnom političkom pitanju", te poziva sve političke aktere na principijelnost u ispunjavanju obećanja datih tokom izborne kampanje.

Gujon je, s druge strane, ukazao na to da se prema posljednjem popisu više od 43% građana Crne Gore izjasnilo da govori srpskim jezikom, dok je 34% izjavilo da govori crnogorskim, koji je trenutno jedini Ustavom priznati službeni jezik. On naglašava da se ovakva činjenica ne može ignorisati u bilo kojem demokratskom društvu i smatra da je haranga protiv srpskog jezika rezultat anti-srpske politike bivšeg režima.

Gujon dalje sugeriše da bi pravo rješenje bilo priznati srpski jezik kao službeni, paralelno sa crnogorskim. Ova situacija se može posmatrati kao ispravka nepravde iz 2007. godine, kada je crnogorski jezik postao jedini službeni, dok je srpski svrstan u jezike u službenoj upotrebi. Takođe, ukazuje se na to da je Crna Gora, umesto da postane pravna država, postala leglo korupcije i kriminala.

Premijer Spajić je rekao da je "potpuno razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika", ali je naglasio da je prioritet evropski put države, prebacujući odgovornost na Parlament. Ovakvo ignorisanje činjeničnog stanja postavlja pitanje o evropskom putu Crne Gore.

Prema popisu iz 2023. godine, srpski jezik, sa 43% govornika, nije službeni, dok je crnogorski, sa 34%, jedini službeni jezik. Manipulacije oko statusa srpskog jezika su potpuno razjašnjene. Na kraju, DNP kao stranka koja se zalaže za interese građana, pokazuje da im je povjerenje građana najvažnije, a ne vlast i privilegije.