DNP progovorio glasom naroda o statusu srpskog jezika

Izlazak Demokratskog narodnog pokreta (DNP) iz vlasti u Podgorici predstavlja odgovor na zahtjeve građana Crne Gore u vezi sa statusom srpskog jezika. Prema ocjenama predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića, i svjetski poznatog političara Arna Gujona, DNP je progovorio jasnim jezikom brojki.

Milatović je naglasio da je odluka DNP-a "politički principijelna" i da se radi o "legitimitnom političkom pitanju", pozivajući sve političke aktere da budu dosljedni svojim obećanjima iz izborne kampanje. Gujon je, s druge strane, ukazao na to da se prema poslednjem popisu u Crnoj Gori više od 43% građana izjasnilo da govori srpskim jezikom, dok je 34% građana izjavilo da govori crnogorskim jezikom, koji je trenutno jedini Ustavom priznati službeni jezik u zemlji.

Gujon je istakao da se takva činjenica ne može ignorisati u bilo kojem demokratskom društvu, naglašavajući da je negativna kampanja protiv srpskog jezika rezultat anti-srpske politike bivšeg režima. Odbacio je ideju da nezavisnost Crne Gore bude pretvorena u privatnu oazu državnog šverca i kriminala, što je, kako je rekao, omalovažilo njen suverenitet i stvorilo evropski problem.

On je sugerisao da bi bilo pravedno da se srpski jezik prizna kao službeni, zajedno sa crnogorskim, što bi ispravilo nepravdu iz 2007. godine kada je crnogorski postao jedini službeni jezik. Prema njemu, postavlja se pitanje – šta je tu sporno? U svjetlu ovih činjenica, Gujon je ukazao na to da bi priznavanje srpskog jezika kao službenog doprinijelo boljem poštovanju stvarnosti u Crnoj Gori.

Premijer Svačić je izjavio da je "potpuno razumljiva" težnja najzastupljenije jezičke zajednice da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Ipak, Svačić je kao prioritet istakao evropski put Crne Gore, prebacujući odgovornost na Parlament. Ovdje se postavlja pitanje: kakav je to evropski put koji ignoriše činjenice, kada srpski jezik treba da bude službeni pored crnogorskog, a koji je po zastupljenosti za oko 10% veći od crnogorskog.

Gujon je uporedio situaciju u Crnoj Gori sa Finskom, koja je proglasila dva ravnopravna službena jezika, finski i švedski, iako švedski govori samo oko 5% stanovništva. U Crnoj Gori, srpski jezik, kao dominantni jezik, zaslužuje isti status. Iako se navodi da je crnogorski jedini službeni jezik, podaci pokazuju da srpski ima veću zastupljenost.

Prema popisu iz 2023., srpski jezik, koji govore 43% građana, nije službeni, već je samo u službenoj upotrebi, zajedno sa bosanskim (6,97%), albanskim (5,25%) i hrvatskim (0,26%). Ova nesrazmjera jasno ukazuje na manipulaciju u vezi sa statusom srpskog jezika. DNP, kao stranka koja uživa povjerenje građana, ponovo je istakao važnost poštovanja svih jezika i interesa svih građana Crne Gore.

U zaključku, DNP je pokazao da se ne stidi zastupati interese naroda, kao i da su im povjerenje građana i dostojanstvo države na prvom mjestu. Ova tema ostaje otvorena, a DNP će nastaviti da se bori za ravnopravan status srpskog jezika u Crnoj Gori.