Vlada nije razmatrala inicijativu DNP-a o identitetskim pitanjima

Na današnjoj sjednici Vlade premijer Milojko Spajić potvrdio da će se inicijativa DNP-a o identitetskim pitanjima razmatrati u parlamentu. DNP postavlja zahtjeve koji se tiču srpskog jezika, državljanstva i državnih simbola.

0

Na današnjoj sjednici Vlade nije razmatrana inicijativa Demokratske narodne partije (DNP), a premijer Milojko Spajić je dao zeleno svjetlo da se kandidovana identitetska pitanja razmatraju u parlamentu, potvrđeno je nezvanično Portalu RTCG.

Premijer Spajić je saopštio da je pitanje o postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu riješeno, a garancije koje je predstavila Vlada Botunjanima mogu da potvrdi i parlament. Kako saznajemo, formalne rasprave o ovom zahtjevu nije bilo. Predsjedništvo DNP-a odlučilo je početkom januara da uslovi Vladu premijera Spajića inicijativama o statusu srpskog jezika, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogom o postrojenju u Botunu. Ako se njihovi zahtjevi ne ispune, najavili su izlazak iz vlasti.

DNP je obvezao članove Vlade iz te stranke, Miluna Zogovića i Maju Vukićević, da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog, izmjene i dopune zakona o državljanstvu, kao i zakona o državnim simbolima kako bi trobojka postala narodna zastava. Takođe, zatražili su i sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi iz redova DNP-a Milun Zogović i Maja Vukićević podnijeće ostavke, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi. Odbornički klub DNP-a u SO Podgorica takođe će otkazati podršku gradonačelniku Saši Mujoviću, naveli su iz DNP nakon sjednice predsjedništva ranije ovog mjeseca.

Premijer Spajić je na mreži X izjavio da ucjenjivački model saradnje neće biti dozvoljen nijednoj političkoj strukturi u aktuelnoj većini, te da će se o vitalnim interesima Crne Gore odlučivati isključivo u našoj zemlji. Izjavio je da je mjesto za pokretanje inicijative o srpskom jeziku Skupština Crne Gore, uz uključivanje svih zainteresovanih aktera, ne samo parlamentarnih, već i društvenih, stručnih i akademskih činilaca.

„Potpuno je razumljiva legitimna težnja najzastupljenije jezičke zajednice u Crnoj Gori da se pokrene pitanje statusa srpskog jezika. Iako je evropski put prioritet iznad svih ostalih, sve značajne teme zaslužuju punu pažnju i odgovoran pristup. Upravo takav pristup predviđen je Barometrom 26, oko kojeg su se saglasile sve parlamentarne stranke u Crnoj Gori“, naveo je Spajić.

Govoreći o izgradnji postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, premijer je istakao da to predstavlja civilizacijsko i ekološko pitanje koje ne treba dovoditi u vezu sa kulturno-identitetskim temama. „Vlada je dala jasne i precizne garancije koje štite svakog građanina Botuna i cijele Zete, što dodatno potvrđuje održivost ovog projekta. Riječ je o samo jednom od 32 postrojenja koja planiramo da izgradimo do kraja 2035. godine kako bismo ispunili ekološke standarde koji podrazumijevaju članstvo u Evropskoj uniji“, zaključio je premijer Spajić.

Pročitaj još

Politička presuda i neprocesuirani vinovnici u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se i dalje ne rasvjetljava proces koji je doveo do pokušaja nasilne promjene vlasti 2016. godine. Iako su ključni akteri na slobodi, opozicija ima obavezu da postavlja pitanja o ulozi stranih faktora.

Politička presuda i neprocesuirani vinovnici u Crnoj Gori

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.