Erdogan predlaže trilateralni samit SAD–Iran–Turska

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan predložio je održavanje trilateralnog samita sa Sjedinjenim Američkim Državama i Iranom kako bi se smanjile tenzije na Bliskom istoku. Ovaj prijedlog, koji je izazvao pozitivne reakcije, dolazi nakon intenzivnih diplomatskih aktivnosti Turske.

0
Erdogan predlaže trilateralni samit SAD–Iran–Turska

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan intenzivirao je diplomatske aktivnosti s ciljem da Sjedinjene Američke Države i Iran dovede za pregovarački sto. Prema pisanju turskih medija, Erdogan je predložio održavanje trilateralnog samita koji bi mogao biti ključan za deeskalaciju tenzija na Bliskom istoku.

Kako navodi uticajna turska kolumnistkinja Hande Fırat, ideja o sastanku na visokom nivou iznesena je tokom telefonskog razgovora Erdogana i američkog predsjednika Donalda Trampa, održanog 27. januara. Predloženi format podrazumijeva učešće lidera Turske, Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a samit bi se, prema dostupnim informacijama, mogao održati putem videokonferencije. Tramp je, prema istom izvoru, pozitivno reagovao na prijedlog.

Centralna tema razgovora bila je iranska kriza, pri čemu je Erdogan naglasio jasan stav Ankare da se rješenje mora tražiti isključivo diplomatskim putem, a ne kroz vojnu konfrontaciju. Inicijativi za samit prethodio je izuzetno osjetljiv desetodnevni period intenzivnih diplomatskih kontakata koje je predvodio turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan. U tom periodu Ankara je nastupila kao ključni posrednik između Vašingtona i Teherana.

Fidan je 14. januara imao dva odvojena razgovora sa iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem. Nekoliko dana kasnije uslijedio je i važan razgovor sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom. Posebnu težinu imali su i sastanci koje je Fidan u Ankari održao sa Toma Barrackom, bliskim saradnikom i osobom od velikog povjerenja predsjednika Trumpa. "Zajednička nit svih ovih razgovora bila je jasna – diplomatija, a ne sukob", navela je Fırat u svojoj analizi.

Iako postoji određena spremnost za dijalog, Bijela kuća je pred Iran postavila stroge uslove za povratak pregovorima. Među njima su predaja ili eliminacija obogaćenog uranijuma, zatvaranje preostalih nuklearnih postrojenja, demontaža raketnih sistema dugog dometa, kao i prestanak prijetnji Izraelu. Ankara smatra da je upravo odnos Irana prema Izraelu ključna tačka američkog pritiska.

Turski zvaničnici vjeruju da bi simboličan diplomatski gest Teherana, uz istovremeno smanjenje unutrašnjeg političkog pritiska u Izraelu, mogao otvoriti prostor za kompromis. Kao mogući modeli saradnje pominju se zajednički energetski projekti ili razmjena tehnologija. Turska svoju posredničku strategiju koordinira sa Katarom i Omanom, s ciljem da se izbjegne vojna eskalacija koja bi destabilizovala čitav region.

Suština pristupa Ankare sažeta je u poruci: "Niti je Iran napao, niti su Sjedinjene Države izgubile prestiž." Ukoliko iranski predsjednik Masoud Pezeshkian prihvati Erdoganov poziv, međunarodna zajednica bi se uskoro mogla suočiti sa istorijskim diplomatskim susretom koji bi značajno preoblikovao geopolitičku sliku Bliskog istoka.

Pročitaj još

Politička presuda i neprocesuirani vinovnici u Crnoj Gori

U Crnoj Gori se i dalje ne rasvjetljava proces koji je doveo do pokušaja nasilne promjene vlasti 2016. godine. Iako su ključni akteri na slobodi, opozicija ima obavezu da postavlja pitanja o ulozi stranih faktora.

Politička presuda i neprocesuirani vinovnici u Crnoj Gori

Slični članci

Svidjela ti se ova vijest?

Dobij još 5 najvažnijih svako jutro direktno u inbox. Besplatno.

Bez spam-a. Odjava u bilo kom trenutku.