Rubio o napretku Venecuele: Sjedinjene Američke Države i novi lideri

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas američkom Senatu da novi lideri Venecuele idu ka bližim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, suočavajući se prvi put javno s pitanjima senatora otkako su SAD ovog mjeseca izvele operaciju hapšenja predsjednika Nikolasa Madura. Administracija predsjednika Donalda Trampa sarađuje sa Delsi Rodrigez, saveznikom Madura, koja je nakon njegovog hapšenja položila zakletvu kao privremena predsjednica, ali je upozorila da su mogući novi vojni koraci ukoliko njena vlada ne ispuni američke zahtjeve.

Rubio, bivši senator sa Floride i član Odbora za spoljne odnose Senata, naglasio je da je komunikacija sa venecuelanskim liderima bila „veoma korektna i produktivna“ i dodao da se Venecuela, zemlja koja je nekada imala dobre odnose sa Sjedinjenim Državama, kreće ka njihovoj obnovi. Takođe je izrazio uvjerenje da bi SAD mogle brzo da otvore diplomatsko predstavništvo u toj zemlji. „Po prvi put u posljednjih 20 godina vodimo ozbiljne razgovore o slabljenju i uklanjanju iranskog prisustva, kineskog uticaja, kao i ruskog prisustva. Mogu vam reći da u Venecueli postoji mnogo aktera koji pozdravljaju povratak uspostavljanja odnosa sa Sjedinjenim Državama na više nivoa“, rekao je Rubio.

Rubio je trebalo da se kasnije danas u Stejt departmentu sastane sa venecuelanskom opozicionom liderkom Marijom Korinom Mačado, u jeku spekulacija da li bi Tramp mogao da je postavi za liderku Venecuele umjesto Madura. Prije dvije sedmice, Trampovi republikanski saveznici tijesnom većinom su blokirali rezoluciju koja bi predsjedniku zabranila dalje vojne akcije u Venecueli bez odobrenja Kongresa. Potpredsjednik Džej-Di Vens morao je da presudi prelomnim glasom.

Rubio je odboru rekao da je Maduro morao biti uklonjen s vlasti jer je Venecuela postala operativna baza američkih protivnika, uključujući Kinu, Rusiju i Iran, te da je njegova navodna saradnja sa narkokartelima imala posljedice po region i Sjedinjene Države. „Bila je to neodrživa situacija i morala je biti riješena“, naglasio je Rubio. Dodao je da su SAD uspostavile mehanizam za kratkoročnu prodaju venecuelanske nafte, ali da im je cilj da olakšaju tranziciju ka „prijateljskoj, stabilnoj i prosperitetnoj Venecueli“ koja će na kraju sama birati svoje lidere na slobodnim i fer izborima.

Više članova Kongresa, kako republikanaca tako i demokrata, izrazilo je nezadovoljstvo onim što opisuju kao nedostatak komunikacije Trampove administracije o velikim operacijama, uključujući hapšenje Madura i ukidanje brojnih programa strane pomoći koje je podržavao Kongres. Predsjednik odbora Džim Riš, republikanski senator iz Ajdaha, pohvalio je Rubija jer mu je objasnio planove administracije za Venecuelu, uprkos, kako je rekao, „zabuni oko načina na koji će se to sprovesti“. Rezolucija o ratnim ovlašćenjima izgledala je kao da će biti usvojena u Senatu nakon što je pet republikanaca glasalo zajedno sa demokratama za njeno razmatranje, što je rijedak primjer republikanskog protivljenja Trampu.

Međutim, Tramp je oštro napao tu petoricu, poručivši da nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na javne funkcije. On i Rubio su više puta pozivali senatore da promijene svoje glasove, insistirajući da u Venecueli nema američkih trupa, uz obećanja, uključujući i Rubijevu saglasnost da se pojavi pred senatskim odborom. Dvojica senatora, Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane, potom su promijenili stav. Tijesan rezultat glasanja odražavao je zabrinutost u Kongresu zbog Trampove spoljne politike i rastuću podršku stavu da Kongres treba da povrati ovlašćenje za slanje američkih trupa u rat od predsjednika, kako je predviđeno Ustavom.

Članovi Kongresa, uključujući i neke Trampove republikanske kolege, rekli su da je Rubio samo nekoliko dana prije nego što su američke snage uklonile Madura tvrdio da administracija ne planira promjenu vlasti u Venecueli, te da su rukovodioci naftnih kompanija o operaciji bili obaviješteni prije zakonodavaca. Neke demokrate izrazile su zabrinutost da bi Sjedinjene Države mogle biti uvučene u još jedan dugotrajan rat bez konsultacija s Kongresom. „I vi i ja dobro znamo dugu i bolnu istoriju ratova koji su počeli, činilo se da su završeni, a zatim se pretvorili u mučne, skupe sukobe koji su trajali godinama“, rekao je senator Kris Kuns iz Delavera. Tramp je ovog mjeseca rekao da će SAD godinama upravljati Venecuelom, poručivši Irancima koji protestuju protiv svoje vlasti da „pomoć stiže“, i zaprijetio vojnom akcijom radi preuzimanja Grenlanda, teritorije članice NATO-a, Danske.