Premijer Grenlanda: Jača vojna prisutnost nužna zbog Rusije

Premijer Grenlanda, Jens-Frederik Nilsen, izjavio je da postoje crvene linije koje se ne smiju preći u razgovorima sa Sjedinjenim Državama, naglašavajući da je neophodno učiniti više kako bi se povećala bezbjednost u regionu zbog sve agresivnije Rusije. Nilsen i danska premijerka, Mete Frederiksen, održali su sastanak u Parizu sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom kako bi učvrstili podršku potrebnu nakon izjava američkog predsjednika Donalda Trampa o preuzimanju Grenlanda, koji je već vjekovima danska teritorija.

Nilsen je rekao da razgovori između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država treba da se održe kako bi se pokušalo pronaći rešenje za krizu, ali je naglasio da Grenland ima određene crvene linije koje se ne mogu preći, iako se nada postizanju dogovora. „Pod pritiskom smo, ozbiljnim pritiskom. Pokušavamo da se odupremo. Pokušavamo da se nosimo sa strahom naših ljudi,“ izjavio je Nilsen tokom javne tribine na Univerzitetu Sciences Po.

Premijer je takođe naglasio potrebu za većim nadzorom i sigurnošću u regionu zbog trenutnog ponašanja Rusije. „Evropa mora da se drži zajedno,“ dodao je. Zahtjev SAD-a za kontrolom nad Grenlandom uzdrmao je transatlantske odnose i ubrzao evropske napore da smanje zavisnost od Sjedinjenih Država, čak i nakon što je Tramp nedavno povukao prijetnje carinama i isključio preuzimanje Grenlanda silom.

Frederiksen je istakla da je kriza pokazala jedinstvo Evropljana u suprotstavljanju Trampovim zahtjevima, posebno njegovoj prijetnji dodatnim carinama evropskim državama. „Svjetski poredak se zauvijek promenio. Ključno je da Evropa postane jača, ali pozivam i na transatlantsko jedinstvo jer je jasno da Rusija ne želi mir. Ako dopustimo Rusiji da pobijedi u Ukrajini, nastaviće,“ rekla je Frederiksen.

U proteklim nedeljama, diplomatski razdor između Danske i Sjedinjenih Država, koje su osnivači NATO-a, činio se kao prijetnja budućnosti vojnog saveza, iako je sukob od tada prebačen na diplomatsko bojište. Polovina kopnene mase na Arktiku je ruska teritorija, a od 2005. godine Moskva je otvorila i modernizovala desetine vojnih baza iz sovjetskog doba na svom arktičkom kopnu i ostrvima uz sjevernu obalu. Rusija je razgovore o Moskvi i Pekingu okarakterisala kao prijetnje Grenlandu, nazivajući to mitom za podsticanje histerije.