Đukić upozorava na politički ćorsokak DNP-a

Ukoliko Milan Knežević nastavi da insistira na zahtjevima koji se tiču identitetskih pitanja, Demokratska narodna partija bi mogla da se raspadne, a Nova srpska demokratija to ne bi pratila, jer bi to predstavljalo svojevrsno samoubistvo iz zasjede, ocijenio je Stefan Đukić.

Ministarka saobraćaja i funkcionerka DNP-a Maja Vukićević iniciraće na sjutrašnjoj sjednici Vlade realizaciju zahtjeva kojima je stranka Milana Kneževića uslovila svoj ostanak u aktuelnoj izvršnoj vlasti, saznaje Pobjeda. DNP je opstanak koalicionog sporazuma o vršenju vlasti uslovila nizom identitetskih pitanja koja se odnose na normiranje srpskog jezika kao službenog, omogućavanje prava na dvojno državljanstvo i proglašavanje trobojke za narodnu zastavu.

Uz ove zahtjeve, DNP takođe insistira i na pokretanju dijaloga vezanog za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Prema odredbama Ustava, promjenu tog najvišeg pravnog akta mogu predložiti predsjednik države, Vlada i najmanje 25 poslanika, dok je za usvajanje izmjena neophodna dvotrećinska podrška, odnosno glasovi najmanje 54 poslanika. S druge strane, za izmjene dijelova Ustava koji se odnose na suverenitet, teritorijalni integritet, državne simbole, jezik i druga identitetska pitanja, prema članu 157 Ustava, neophodna je i potvrda najmanje tri petine građana na državnom referendumu.

Potpredsjednik Vlade iz reda DNP-a Milun Zogović ocijenio je juče kako su ti zahtjevi direktno vezani za pitanja evropskih vrijednosti, jednakosti i ukidanja diskriminacije. - Očekujem da svi u Vladi podrže ovu inicijativu - poručio je Zogović, navodeći kako ne očekuje da se tekst ustavnih promjena usvoji na prvoj sjednici Vlade, već da se izrazi politička spremnost da se 'kroz složen ustavni proces dođe do prijedloga i rješenja koji bi nakon toga normirao srpski kao službeni jezik'.

Zogović, međutim, tvrdi da je za izmjene koje se tiču dvojnog državljanstva i proglašenja trobojke za narodnu zastavu, dovoljan i 41 glas u parlamentu. - A ova parlamentarna većina ima 52 poslanika - podsjeća Zogović. Poručuje i da se, ukoliko postoji politička volja, sve može vrlo brzo riješiti. - Inicijativu podnosimo Vladi zato što Vlada sama može da predloži ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative šalje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja riješe - kaže Zogović.

Uprkos tvrdnjama analitičara da se insistiranjem na zahtjevima DNP-a ugrožava evropski put Crne Gore, Zogović naglašava kako davanje službenog statusa jeziku kojim govori najveći broj građana ne predstavlja odstupanje od evropskih vrijednosti, već njihovu 'dosljednu i vjerodostojnu primjenu u skladu sa demokratskim principima'. - Zagovornici te politike žele, ne samo da spriječe normiranje srpskog kao službenog, nego i gaje nade da će vremenom crnogorski jezik među građanima postati zastupljeniji od srpskog... Ko god je protiv ove inicijative, taj je i protiv EU vrijednosti i prakse u evropskim zemljama – smatra Zogović.

Đukić, s druge strane, naglašava da za promjene na kojima insistira DNP potreban širi politički i međunarodni kontekst, te da je očigledno da sada postoje drugi prioriteti vezani za geopolitičku poziciju Crne Gore. - Takvo rješenje ne bi predstavljalo povratak u prošlost, već evropski standardizovan način očuvanja istorijskog kontinuiteta, društvene ravnoteže i jednakosti građana - poručuje Zogović.

On smatra i kako, u pogledu dvojnog državljanstva, crnogorski zakonodavni okvir nije u skladu sa međunarodnim standardima, odnosno sa preporukama Savjeta Evrope, te praksom Venecijanske komisije i Evropskog suda u Strazburu. - Usaglašavanje sa preovlađujućom politikom država članica EU po ovim pitanjima je posebno značajno zbog procesa EU integracija, imajući u vidu da, kada Crna Gora postane članica EU, to će i te kako imati svog uticaja na stopu fluktuacije stanovništva.

Zbog toga je potrebno blagovremeno usaglašavati nacionalno zakonodavstvo u skladu sa preporukama međunarodnih tijela i institucija EU, kako momentom pristupanja ne bi postalo očigledno da crnogorski zakonodavni okvir u pogledu državljanstva ima određenih nekompatibilnosti sa načelima pluralizma, jednakosti građana, građanske države i demokratskog društva - ocijenio je on.

Zogović zaključuje i da će odnos prema inicijativama DNP-a dati najbolji odgovor na pitanje je li Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i je li spremna da ih primjeni. Politički analitičar Stefan Đukić poručuje, međutim, da za promjene na kojima insistira DNP i njen lider Milan Knežević nije dovoljna samo podrška birača, već širi politički i međunarodni kontekst. – Očigledno je da sada postoje drugi prioriteti, vezani za geopolitičku poziciju Crne Gore. Da bi se ova pitanja otvorila na ozbiljan način, potrebna je i ta vrsta podrške. Čini mi se da u naredne dvije godine postoji svojevrsni veto na takve promjene – ocijenio je Đukić.

Prema njegovoj ocjeni, pitanja jezika i dvojnog državljanstva u ovom trenutku nijesu realna politika, već pokušaj mobilizacije birača. – DNP je shvatio da mora da odustane od priče o Botunu, pa je to pokušano da se zamaskira identitetskim temama. Sličan obrazac smo ranije gledali i kod DPS-a, koji je u kriznim momentima posezao za temama poput crkve na Rumiji ili navodne ugroženosti identiteta – naveo je Đukić.

On smatra i kako je jasno da se zahtjevi DNP-a u ovom trenutku ne mogu ostvariti, te da je stav ostalih prosrpskih partija da treba 'čekati bolje vrijeme' zapravo racionalnije političko ponašanje. – Ipak, ostaje neizvjesno šta slijedi, jer kada se dugo i tvrdo zastupa teza o napuštanju vlasti, a to se na kraju ne desi, posljedica je gubitak političkog kredibiliteta, čak i u crnogorskim okvirima – kaže sagovornik Pobjede.

Đukić zato upozorava da bi, ukoliko Knežević nastavi da insistira na zahtjevima koji se tiču identitetskih pitanja, Demokratska narodna partija mogla da se raspadne, a da je Nova srpska demokratija u tome ne bi pratila. - To bi predstavljalo svojevrsno samoubistvo iz zasjede – naglašava Đukić. Smatra i kako je Knežević ovoga puta 'previše zategao priču', zbog čega zaključuje da bi svako eventualno povlačenje značilo ozbiljno urušavanje njegovog kredibiliteta.

Politički analitičar Stefan Đukić smatra da se posljednjim potezima lider Demokratske narodne partije Milan Knežević sam isključio iz budućih političkih dogovora, a time postao i teret za prvog čovjeka Nove srpske demokratije Andriju Mandića. - Mislim da su se Knežević i DNP u ovoj situaciji preigrali i pogriješili, jer nijesu dovoljno dobro procijenili okolnosti kada su krenuli da zatežu oko pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Na kraju su sami sebe doveli u zamku, pa su povlačenjem tema jezika i dvojnog državljanstva pokušali da se iz nje izvuku. Međutim, za to nijesu dobili adekvatan odjek ni u javnosti ni kod bliskih političkih partnera – navodi Đukić.

Na pitanje da li razilaženje oko inicijative DNP-a pokazuje da unutar prosrpskog bloka nema stvarnog jedinstva, već da preovlađuje interesni pragmatizam, Đukić odgovara da je pragmatizam osnov svake politike. – Niko neće izvršiti političko samoubistvo zbog ciljeva koje ne može da ostvari i koji mu ne donose korist. Zato bi bilo neozbiljno i štetno ići glavom kroz zid, pa je reakcija ostalih stranaka iz tog bloka očekivana. Prije svega, mislim na Mandića, koji je posljednjih godina zauzeo drugačiju poziciju i nastoji da djeluje kao faktor smirivanja – rekao je Đukić.