Zelenski u Davosu: Evropa mora djelovati protiv Rusije

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski održao je oštar govor na forumu u Davosu, kritikujuci Evropu zbog njene neaktivnosti u suočavanju s Rusijom. On je naglasio da se često čuju glasne izjave o odbrambenim sposobnostima, Ukrajini, ruskom diktatoru Vladimiru Putinu i sankcijama, ali da se osim toga praktično ništa ne dešava.

Zelenski je podsjetio da se ruski energetski resursi, koji finansiraju rusku vojnu ekonomiju, slobodno transportuju blizu obala evropskih zemalja. Takođe je istakao da su Sjedinjene Američke Države zaplijenile tankere koji pripadaju ruskoj floti, dok je Putin i dalje na slobodi. Njegov govor izazvao je različite reakcije među evropskim liderima, a neki su izrazili nezadovoljstvo, tvrdeći da Ukrajina ne cijeni pomoć Evropljana, bez koje ne bi preživjela.

Međutim, kako je naveo Zelenski, Kijev je često morao da traži ovu pomoć, koja je često stizala u nedovoljnim količinama ili sa zakašnjenjem. Na primjer, pred masovni ruski raketni napad na Kijev 13. januara, Ukrajina nije imala dovoljan broj raketa za protivvazdušnu i raketnu odbranu, što je dovelo do teške situacije za nekoliko miliona stanovnika Kijeva koji su ostali bez grijanja, svjetla i vode na mrazu od minus 15 stepeni Celzijusa.

U istom kontekstu, Zelenski je napomenuo da je Evropa već pružila Ukrajini 180 milijardi dolara pomoći, uz obavezu Brisela da izdvoji još 200 milijardi dolara u naredne dvije godine. Na drugoj strani, tokom četiri godine rata, Ukrajina je uništila skoro 36 hiljada ruskih tenkova i oklopnih transportera, kao i više od milion ruskih vojnika.

U međuvremenu, Zelenski i američki lider Donald Tramp sastali su se na forumu u Davosu, gdje je ukrajinski predsjednik naglasio da će doći samo ako se postignu stvarni dogovori. Ipak, Tramp je javno apelovao na njega da dođe, dok su dokumenti koji su trebali biti potpisani ostali nedovršeni. Tema tih pregovora bila je poslijeratna obnova Ukrajine i bezbjednosne garancije, ali Tramp nije potpisao sporazum zbog stava evropskih partnera.

Trampov pristup, koji podrazumijeva teritorijalne ustupke od strane Ukrajine u zamjenu za finansijsku pomoć i bezbjednosne garancije, naišao je na otpor među ukrajinskom vojskom i građanima. Ukrajina predlaže stvaranje slobodne ekonomske zone u Donbasu, ali Kremlj ne prihvata takve uslove. Kremlj takođe traži uključivanje pitanja o funkciji Moskovske crkve i legalizaciji ruskog jezika kao drugog službenog jezika u Ukrajini u mirovni sporazum, što predstavlja dodatni izazov za Kijev.

Nakon pregovora u Abu Dabiju, koji su uključivali delegacije iz Ukrajine, SAD-a i Rusije, jasno je da se put ka miru nastavlja, ali i da Kijev ima ograničenja u pogledu kompromisa. U ovom trenutku, Kijev insistira na bezbjednosnim garancijama iz SAD-a i Evrope, s obzirom na to da Moskva ne odustaje od svojih teritorijalnih pretenzija i nastavlja s pripremama za dalja zadiranja.