Zogović: Potrebna politička spremnost za normiranje srpskog jezika

Potpredsjednik Vlade i poslanik DNP-a Milun Zogović ističe da očekuje da Vlada na prvoj narednoj sjednici izrazi političku spremnost da se kroz složen ustavni proces dođe do predloga i rješenja koje bi normirao srpski kao službeni jezik.

Kako je naglasio, uvažavajući značaj inicijative Demokratske narodne partije, njenu kompatibilnost sa evropskim pravnim standardima, utemeljenost na rezultatima tri poslednja popisa stanovništva, kao i njen pomiriteljski karakter kroz uklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori, očekuje da svi u Vladi podrže ovu inicijativu.

"Po Ustavu, predlog za promjene Ustava može predložiti, predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. Ne očekujemo da se na prvoj sjednici usvoji tekst Ustavnih promjena ili dopuna Ustava nego da se izrazi politička spremnost da se kroz složen ustavni proces dođe do predloga i rješenja koji bi nakon toga normirao srpski kao službeni jezik. Ne smatram da su za to potrebne 3/5 na referendumu. I ne smatram da za to treba čekati ulazak u EU", navodi Zogović.

On dodaje da ako postoji politička volja, ovo se može vrlo brzo riješiti. Inicijativu podnose Vladi zato što Vlada sama može da predloži Ustavne promjene, a prihvatanjem inicijative šalje se poruka da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja riješe.

Zogović poručuje da diskriminacija nije dio evropskih vrijednosti. "Da li možete da zamislite da bilo koji građanin Crne Gore koji razumije i osnove demokratije može reći da je protiv toga da zajednici koja se na popisu većinski izjasnila da govori srpskim jezikom, treba uskratiti to pravo i ne dozvoliti da taj jezik bude službeni? Ko god je protiv ove inicijative taj je i protiv EU vrijednosti i prakse u Evropskim zemljama", naglašava on.

Na osnovu rezultata tri posljednja popisa stanovništva u Crnoj Gori, Zogović ističe da je utvrđeno da se najveći procenat građana izjasnio da govori srpskim jezikom. I pored te statistički potvrđene činjenice, srpski jezik nema status službenog jezika. On podsjeća na Povelju Evropske unije o osnovnim pravima koja izričito zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika.

Zogović naglašava da evropski pravni standardi ne štite samo formalnu jednakost, već i materijalnu (stvarnu) jednakost. "Evropska praksa pokazuje da pluralizam službenih jezika predstavlja pravilo, a ne izuzetak", navodi on i dodaje primjere iz Belgije, Finske i Švajcarske kao modela jezičke ravnoteže.

Inicijativa da srpski jezik dobije status službenog jezika u Crnoj Gori, prema Zogoviću, ne ugrožava nijedan drugi jezik i ne umanjuje postojeća prava bilo koje zajednice. "Davanje službenog statusa jeziku kojim govori najveći broj građana ne bi predstavljalo odstupanje od evropskih vrijednosti, već njihovu doslednu i vjerodostojnu primjenu", dodaje on.

Zogović ističe da će odnos prema inicijativi DNP-a dati najbolji odgovor na pitanje da li je Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrijednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira.