Francuska zabranjuje društvene mreže maloljetnicima

Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će vlada ubrzati pravni postupak kako bi se, već prije početka naredne školske godine u septembru, uvela zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina. Pored toga, Macron je najavio i zabranu upotrebe mobilnih telefona u francuskim srednjim školama.

„Mozgovi naše djece i tinejdžera nisu na prodaju. Njihove emocije nisu na prodaju i ne mogu se manipulisati, bilo američkim platformama ili kineskim algoritmima“, poručio je Macron u video-obraćanju koje je prenio francuski televizijski kanal CNN BFMTV. On je naglasio da je riječ o „jasnom i razumljivom pravilu“ – kako za tinejdžere, tako i za porodice i nastavnike.

Istraživanja pokazuju da Francuska prati širi trend među zapadnim državama koje nastoje da zakonodavnim mjerama zaštite maloljetnike od potencijalno štetnih uticaja društvenih mreža. Kao jedan od ključnih primjera navodi se Australija, koja je u decembru usvojila zakon kojim se osobama mlađim od 16 godina zabranjuje otvaranje naloga na pojedinim platformama.

Macronova izjava uslijedila je i nakon najava britanske vlade da razmatra sličan paket mjera, uključujući moguću zabranu društvenih mreža za djecu mlađu od 16 godina, u okviru napora da se ojača bezbjednost maloljetnika na internetu. U Francuskoj, zakonodavnu inicijativu predvodi Lor Miller, poslanica iz Macronove stranke Renesansa, koja ističe da je ključni problem odsustvo stvarne kontrole godina korisnika.

„Trenutno možete unijeti bilo koji datum rođenja i pristupiti platformi. Ono što želimo da nametnemo, u skladu sa Evropskim zakonom o digitalnim uslugama (DSA), jeste obavezna verifikacija stvarnih godina prilikom prijavljivanja“, navela je ona, dodajući da bi takva mjera suštinski promijenila način pristupa društvenim mrežama.

Iako priznaje da će uvijek postojati načini zaobilaženja ograničenja, Miller naglašava da država ima obavezu da interveniše i postavi jasne granice kada je riječ o zaštiti maloljetnika u digitalnom prostoru. Rezultati australske zabrane često se navode kao argument u prilog strožim mjerama. Australijski premijer Anthony Albanese izjavio je da je nakon uvođenja ograničenja deaktivirano ili obrisano više od 4,7 miliona naloga za koje se vjeruje da su pripadali osobama mlađim od 16 godina.

„Znamo da su društvene mreže štetne za društvo i da imamo odgovornost da odgovorimo na apela roditelja i mladih koji kažu: ‘Samo nas pustite da budemo djeca’“, poručio je Albanese. Uoči zabrane, on se u video-poruci obratio australskim tinejdžerima, pozivajući ih da vrijeme usmjere na sport, muziku ili čitanje knjiga, umjesto na ekrane.

Mjere nisu prošle bez kritika. Elon Musk, vlasnik društvene mreže X, ocijenio je da slične zabrane podsećaju na „prikriti rat za kontrolu pristupa internetu“, iako se i ta platforma, prema navodima CNN-a, pridržava novih pravila u Australiji. Podsticaj za australsku zakonodavnu inicijativu bila je knjiga američkog socijalnog psihologa Jonathana Haidta, „Generacija anksiozna“, objavljena 2024. godine. Autor u njoj tvrdi da društvene mreže ozbiljno narušavaju mentalno zdravlje djece i mladih.

„Previše štitimo djecu u stvarnom svijetu, a nedovoljno na mreži. Pogriješili smo u oba slučaja“, rekao je Haidt, zalažući se za zabranu pametnih telefona u školama i ograničenje pristupa društvenim mrežama za maloljetnike. Francuska, sudeći po najavama iz Jelisejske palate, sada želi da bude među prvim evropskim zemljama koje će takve preporuke pretvoriti u konkretne i obavezujuće propise.