Zogović: Evropski standard inkluzija i pluralizam, a ne isključenje

Milun Zogović, poslanik Demokratske narodne partije (DNP), izjavio je da očekuje podršku Vlade za inicijativu svoje partije kojom bi se pokrenuo proces ustavnih promjena radi uvođenja srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori.

„Uvažavajući značaj inicijative DNP-a, njenu kompatibilnost sa evropskim pravnim standardima, kao i njen pomiriteljski karakter kroz uklanjanje diskriminacije prema najbrojnijoj jezičkoj zajednici u Crnoj Gori, očekujem da svi u Vladi podrže ovu inicijativu,“ izjavio je Zogović.

On je podsjetio da, po Ustavu, predlog za ustavne promjene može podnijeti predsjednik države, Vlada ili najmanje 25 poslanika, ali da se inicijativa podnosi Vladi „jer njeno prihvatanje šalje poruku da postoji spremnost za otvaranje dijaloga na ove teme i dobra volja da se ova pitanja reše“.

Zogović je naglasio da ne očekuje da se na prvoj sjednici usvoji tekst ustavnih promjena, nego da se izrazi politička spremnost da se kroz složen ustavni proces dođe do rješenja koje bi nakon toga normiralo srpski kao službeni jezik.

„Ne smatram da za to treba čekati ulazak u EU. Zagovornici te politike žele ne samo da spriječe normiranje srpskog kao službenog, nego i gaje nade da će vremenom crnogorski postati zastupljeniji od srpskog,“ poručio je Zogović.

On je dodao da inicijativa ne ugrožava nijedan drugi jezik i da se njome ne umanjuju prava bilo koje zajednice, već se nastoji „otkloniti normativna neravnoteža i uspostaviti sistem koji odražava demokratski izraženu volju građana“.

Osvrnuvši se na aktuelnu parlamentarnu većinu, Zogović je rekao: „Za razliku od procedure promjene Ustava kada je u pitanju dvostruko državljanstvo i uvođenje trobojke kao narodne zastave, za što je potrebno 41 glas u parlamentu, ova većina ima 52 poslanika. Ako postoji politička volja, ovo se može vrlo brzo riješiti.“

Zogović je podvukao da „diskriminacija nije deo evropskih vrednosti“, dodajući: „Da li možete da zamislite da bilo koji građanin Crne Gore, koji razume i osnove demokratije, može reći da je protiv toga da zajednici koja se većinski izjasnila da govori srpskim jezikom, bude uskraćeno pravo da taj jezik bude službeni?“

On je kritikovao protivnike inicijative rekavši da „ko je protiv ove inicijative, taj je i protiv EU vrednosti i prakse u evropskim zemljama“. „Evropski standard nije ‘jedan jezik – jedna država’, nego inkluzija i poštovanje realne jezičke slike društva“, naveo je, uz primere Belgije, Finske i Švajcarske gdje više službenih jezika odražava stvarnost multietničkih društava.

Pрема Zogoviću, iako se Povelja EU o osnovnim pravima formalno primenjuje na države članice, ona je i dalje obavezujući standard za zemlje kandidate: „Povelja zabranjuje svaku diskriminaciju po osnovu jezika. To znači da je jezik samostalan i zaštićen osnov diskriminacije u evropskom pravu.“

Govoreći o istorijskoj trobojci kao narodnoj zastavi, Zogović je rekao da „njeno vraćanje u upotrebu ne dovodi u pitanje državnu zastavu, niti ugrožava ustavni poredak, već ima za cilj institucionalno priznanje istorijskog kontinuiteta i identitetskog pluralizma“.

On je posebno ukazao na potrebu usklađivanja zakona o državljanstvu sa standardima Saveta Evrope i praksom Evropskog suda u Strazburu. „Odnos prema našoj inicijativi daće najbolji odgovor na pitanje da li je Crna Gora suštinski prihvatila evropske vrednosti i standarde i da li je spremna da ih implementira,“ zaključio je Zogović.