Mark Karni: Lider koji je Trampu rekao ono što Evropa ne smije

Govor kanadskog premijera Marka Karnija na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu 2026. godine izazvao je veliku međunarodnu pažnju i snažne reakcije, jer je otvoreno govorio o raspadu poretka zasnovanog na pravilima i rastu "velikih sila" koje ekonomsku moć koriste kao sredstvo prisile. Taj nastup, koji su analitičari već nazvali "Karni doktrinom", potvrdio je da Kanada pod njegovim vođstvom želi da zauzme jasniju i samostalniju poziciju u svijetu koji se ubrzano mijenja.

Nekoliko dana nakon Davosa, Karni se obratio naciji iz istorijske vojne tvrđave u Kvebek Sitiju, naglašavajući da Kanada mora da bude "svjetionik svijetu koji je izgubio pravac", ali i da nacionalno jedinstvo postaje ključno u vremenu globalnih potresa i unutrašnjih izazova. "Kanada ne može da riješi sve probleme svijeta, ali može da pokaže da je drugačiji put moguć – da tok istorije nije osuđen da skrene ka autoritarizmu i isključivosti, već i dalje može da se savija ka napretku i pravdi", rekao je Karni.

U govoru je indirektno, ali jasno, odgovorio američkom predsjedniku Donaldu Trampu, koji je u Davosu izjavio da "Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenim Državama" i da je njen ekonomski uspjeh rezultat američke velikodušnosti. "Kanada ne živi zato što postoje Sjedinjene Države. Kanada napreduje zato što smo mi Kanađani. Mi smo gospodari svoje kuće. Ovo je naša zemlja", poručio je Karni, prenio je Gardijan.

Mark Karni je na čelu Kanade već oko godinu dana. Na vlast je došao nakon ostavke Džastina Trudoa, prvo preuzimanjem premijerske funkcije, a zatim i pobjedom na vanrednim izborima, na kojima je dobio snažan mandat građana. Vlast je preuzeo u jednom od najosjetljivijih trenutaka za kanadsku ekonomiju i spoljnu politiku – u jeku trgovinskog rata sa Sjedinjenim Državama i dubokih globalnih geopolitičkih promjena.

Karni je prvi ne-Britanac u više od 300 godina dugoj istoriji Banke Engleske koji je vodio tu instituciju. Prije toga bio je guverner Banke Kanade i ključna figura u stabilizaciji zemlje tokom finansijske krize 2008. godine. Iako je karijeru gradio širom svijeta – u Njujorku, Londonu i Tokiju – Karni je rođen u zabačenom sjevernom gradu Fort Smitu, u Sjeverozapadnim teritorijama Kanade. Njegova mentorka Meg Majer opisala ga je kao "izuzetno svestranog studenta, koji je brzo savladavao nove pristupe, perspektive i izazove", dodavši da će mu te vještine "nesumnjivo koristiti dok vodi Kanadu kroz turbulentna vremena".

Tokom kampanje, Karni je isticao da mu iskustvo u upravljanju globalnim krizama daje prednost u trenutku kada Kanada trpi pritiske iz Vašingtona. Tramp je uveo visoke carine na kanadsku robu i u više navrata čak sugerisao da bi Kanada trebalo da postane "51. savezna država SAD". Takva retorika izazvala je snažan otpor u kanadskoj javnosti i, paradoksalno, pomogla Karniju da okupi birače oko ideje odbrane suvereniteta i ekonomskih interesa zemlje.

Za razliku od perioda kada je bio centralni bankar, Karni je kao premijer znatno otvoreniji u kritikama Trampa. Nakon ponovljenih izjava američkog predsjednika o aneksiji Kanade, Karni ga je uporedio sa negativcem iz Harija Potera: "Kada razmišljam o tim smiješnim i uvredljivim komentarima predsjednika o tome šta bismo mi mogli da postanemo, vidim to kao neku vrstu Voldemortovih izjava", rekao je Karni. Dodao je da će Kanada zadržati protivmjere sve dok "Amerikanci ne pokažu poštovanje i ne ponude kredibilne i pouzdane obaveze za slobodnu i fer trgovinu".

Karni sebe opisuje kao pragmatičara. Iako je godinama bio jedan od najistaknutijih globalnih zagovornika borbe protiv klimatskih promjena i bivši specijalni izaslanik UN za klimu, kao premijer je ukinuo porez na ugljenik, obrazlažući tu odluku riječima: "Ovo će napraviti razliku za Kanađane koji jedva sastavljaju kraj s krajem". Njegova glavna misija, kako sam ističe, jeste da održi rast kanadske ekonomije i političku samostalnost zemlje u svijetu koji se ubrzano fragmentira.