Vašingtonova gramzivost: Interesi SAD-a prema Grenlandu

Danas je gotovo svima jasno da Vašington želi samo za sebe prirodna bogatstva Grenlanda po otapanju leda na njemu. Vojno, njegovo prisustvo tamo uopšte nije sporno. Danska to i želi, s obzirom na svoje obaveze u okviru NATO. Njoj, pod upravom predsjednice vlade Mete Frederiksen, nije ni u čemu upitno da Amerikanci plasiraju svoj kapital na Grenlandu uz pravičnu finansijsku i drugu saradnju sa Kopenhagenom. Sporna je gramzivost Bele kuće, koja hoće sve, čak prijeteći kaznenim carinama i batinom, što je neprihvatljivo.

Američki interesi se protežu duž linije Aljaska – Kanada – Grenland – Island, gdje se nalazi 33 američkih vojnih dalekometnih radarskih postaja koje brane prodor ruske arktičke flote i avijacije na Atlantik i Severnu Ameriku. Ova linija interesa datira još iz 19. vijeka, kada je ministar spoljnih poslova SAD, Viljem Henri Stjuerd, 1867. godine predložio kupovinu Grenlanda, slično kao što je te godine kupio Aljasku od Rusije za 7,2 miliona dolara.

Grenland i Island su u 19. vijeku bile kraljevske zemlje Danske, koje su postale moguće teritorijalne robe Kopenhagena. Danska nikada nije mogla da povrati izgubljene teritorije u Evropi, ali je 1917. godine prodala svoja tri veća ostrva u Danskim Antilima Sjedinjenim Američkim Državama, što je bilo od strateškog interesa, posebno za kontrolu Panamskog kanala.

Odmah po preuzimanju Bele kuće, Donald Tramp je najavio da će vratiti kontrolu nad Panamskim kanalom, optužujući Kinu da koristi lukama na ulazu-izlazu iz Kanala. Tramp je prinudio kinesku kompaniju Hačison da proda svoje vlasništvo američkom investicionom kolosu Blek Rok, dok je njegov fokus na Grenlandu i dalje izražen. Naime, Island, koji se odvojio od Danske 1944. godine, Tramp ne može kupiti, dok su prirodna bogatstva Grenlanda i dalje predmet njegovog interesa.

Američki predsjednik Tramp se ljuti zbog neodređenih reakcija, a umjesto straha od njegovih prijetnji, Danska i Norveška su se dogovorile da pošalju vojsku na Grenland kako bi ga zaštitili od potencijalnih američkih pretenzija. Ovaj razvoj događaja dolazi u trenutku kada su se šest severnih evropskih država NATO dogovorile da očuvaju Dansku i evropsku strategiju mira i integracije, a najavljeno je i osnivanje francuskog i kanadskog konzulata u Nuku.