Otkriće spomen-ploče Mitropolitu Amfilohiju i Halitu Đečeviću u Podgorici

U Podgorici je 27. aprila 2026. godine otkrivena spomen-ploča posvećena bratskoј slogi i suživotu građana Podgorice, sa likom susreta blagočivog Mitropolita Amfilohija i pokojnog Halita Đečevića iz 1992. godine. Ploču su otkrili predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović, i g. Kemal Đečević, u prisustvu protojereja Mirčete Šljivanjčanina, starešine crkve Svetog Đorđa pod Goricom, predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske.

Ovaj događaj kulminacija je višegodišnjih napora da se njeguje sjećanje na jednu od najdubljih priča o zajedništvu Podgoričana različitih vjera – priča o Markovdanskoj litiјi i vijekovnom gostoprimstvu koje je nadživjelo ratove i rušilačke porive. Obraćajući se prisutnima, predsjednica Skupštine istakla je da ova spomen-ploča nadilazi simboliku klasičnog spomen-obilježja i predstavlja trajnu potvrdu vrijednosti koje oblikuju identitet Podgorice kao zajednice zasnovane na međusobnom poštovanju, razumijevanju i bliskosti među ljudima.

„U vremenu kada su podjele često glasnije od onoga što nas spaja, ovakvi primjeri podsjećaju da je uvijek i svuda najvažnije biti čovjek“, poručila je Borovinić Bojović, dodajući da bratska sloga, međuvjerski sklad i suživot ostaju najčvršći zalog za budućnost Podgorice. Na ploči, izrađenoj od granita, nalazi se fotografija susreta Mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića iz 1992. godine, kao i natpis „Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice“ ispisan ćirilicom i latinicom. Ta fotografija i taj natpis nisu tu slučajno – oni svjedoče o trenutku kada je nakon pola vijeka tišine ponovo oživjela Markovdanska litiјa.

Naime, tradicija Markovdanske litiјe vijekovima je vezana za podgoričko naselje Drpe, gdje se nekada nalazio manastir Svetog apostola i jovanđeliste Marka. Postoji i vjerovanje da ga je osnovao Sveti Sava i u njemu smjestio sjedište Zetske episkopije. Dolaskom Osmanlija manastir je porušen, a na vremenu je tu izgrađena i kuća porodice Đečević. Svakog 8. maja, na dan Svetog Marka, vjerni narod predvođen sveštenstvom kretao se od crkve Svetog Đorđa ka Drpama, upravo ka kući Đečevića. Litiјa bi se zaustavljala ispred njihovog doma, gdje bi ih ova čestita porodica dočekivala sa rakijom, vodom i kosovskim božurima, a sveštenici bi blagosiljali njihovo domaćinstvo. Ovaj obred je prekinut nakon Drugog svjetskog rata.

Sedamdesetih godina prošlog vijeka srušeni su i poslednji vidljivi ostaci manastirske kamene ograde i kapije. Tada je Halitov otac, kako je kasnije svjedočio pokojni Halit Đečević, potresen rekao sinovima da bi više volio da je izgubio njih nego da je srušena ta kapija – toliko je bila jaka veza ove porodice sa drevnom svetinjom. Tma zaborava trajala je pedeset godina. Preokret je nastupio 1992. godine, kada je Mitropolit Amfilohije ponovo predvodio litiјu ka Drpama. Na pragu svoje kuće, domaćin Halit Đečević dočekao je vladiku nezaboravnim riječima: „Gdje si vladiko, čekamo te pedeset godina“. Taj susret, zabilježen fotografijom koja krasi danas otkrivenu spomen-ploču, označio je obnovu Markovdanske litiјe, koja se od tada svake godine održava kao živi simbol bratske sloge i međuvjerskog sklada.

Tokom svog gostovanja u emisiji „Živonosni izvor“, pokojni Halit je evocirao uspomene na vrijeme kada na Markovdan u Podgorici nije radila nijedna prodavnica, zanatska radnja ni škola, jer je cijeli grad učestvovao u ovoj velikoj svečanosti. „Podgorica može napredovati samo kao grad otvorenog srca, grad u kojem se ljudi poštuju i uvažavaju bez obzira na razlike. Bratska sloga, međuvjerski sklad i suživot ostaju naš najčvršći zalog za budućnost“, zaključila je Borovinić Bojović.

Danas, zahvaljujući inicijativi predsjednice Skupštine Glavnog grada i podršci Mitropolije i porodice Đečević, ta priča ima svoje spomen obilježje. Spomen-ploča u Ulici Oktobarske revolucije od sada će trajno podsjećati da sloga nije samo riječ, već stvarnost koja se u Podgorici živi vijekovima.